Cijena zelene tranzicije postizanja klimatske neutralnosti mora biti podijeljena među članicama
„Građanima koji nisu u mogućnosti financirati povećane cijene energenata treba pomoći izravnim transferima iz proračuna članica EU“
Cijena zelene tranzicije koju nosi EU-ov plan postizanja klimatske neutralnosti mora biti pravedno podijeljena među članicama Unije i u njihovim društvima, složili su se sudionici Konferencije “Mogućnosti europskog zelenog plana”, održane u utorak u Zagrebu
„Ključno je da zelena tranzicija bude pravedna, kako među našim članicama, tako i u društvima unutar naših članica“, istaknuo je Raffaele Mauro Petriccione, glavni direktor Glavne uprave za klimatsku politiku Europske Komisije na međunarodnoj konferenciji o mogućnostima Zelenog plana koju su organizirali Europska investicijska banka (EIB) i njezin ured u Hrvatskoj, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Jutarnji list i Hanza Media.
„Građanima koji nisu u mogućnosti financirati povećane cijene energenata treba pomoći izravnim transferima iz proračuna članica EU“, poručio je Petriccione i dodao da “Europska Komisija ne misli da zna sve, stoga pozivamo naše članice da same sagledaju kako provesti plan”.
Teresa Czerwinska, potpredsjednica Europske investicijske banke (EIB) na konferenciji je rekla da “EIB nastoji poboljšati mogućnost podjele rizika u kreditiranju zelene tranzicije da tranzicija bude pravedna za sve i da nitko ne bude izostavljen”.
Petriccione je čestitao Hrvatskoj na 6,3 milijardi eura iz Plana oporavka i otpornosti Europske Unije i predvidio da će se realizacijom tog plana u Hrvatskoj otvoriti 20 tisuća novih radnih mjesta. „
“Važno je da se kroz razvojne i zelene planove Europske unije otvaraju nova radna mjesta“, napomenuo je Petriccione.
Cilj Zelenog plana Europske unije smanjenje je ukupne emisije stakleničkih plinova i ubrzana dekarbornizacija čime se konkretno bavi zakonodavni paket “Spremni za 55 posto”, a kojime se do 2030. godine treba smanjiti ukupnu emisiju stakleničkih plinova na razini Unije za 55 posto u odnosu na 1990.
Komisija ovim paketom predlaže temeljitu promjenu načina funkcioniranja niza gospodarskih sektora i industrija. Neki od prijedloga su ulazak sektora zgradarstva te brodskog i avionskog prijevoza u europski sustav trgovanja emisijskim kvotama, ubrzana tranzicija s vozila pogonjenih motorom s unutarnjim sagorijevanjem prema vozilima na električnu energiju ili dekarbonizirani plin.
EIB uskladio svoju poslovnu politiku s odredbama Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, rekla je Czerwinska i „preobražava se u klimatsku banku Europske unije”.
“Samo u 2020. uložili smo 24 milijarde eura u projekte vezane za klimatske promjene i ekološku održivost“, rekla je Czerwinska.
Petriccione je naglasio da je za ostvarenje ciljeva određenih Pariškim sporazumom “važno da države članice usklade svoje politike smanjenja emisija CO2“.
„Želimo postići punu klimatsku neutralnost do 2050., što je sada i naša zakonska obveza. Uz investicije zelenog plana otvorit će se velike gospodarske mogućnosti, za ulaganja, ali i inovacije“, rekao je Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, otvarajući konferenciju i ukazao na rezultate anketa među građanima prema kojima osam od deset ispitanika smatra da su klimatske promjene veliki problem.
„Do 2035. želimo postići da sva vozila u članicama EU-a imaju prihvatljivu emisiju CO2“, rekao je Petriccione i naglasio važnost poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva.
Glede proizvodnje biogoriva, sudionici su se osvrnuli na Inino postrojenje u Sisku.
Czerwinska je pohvalila izvrsnu suradnju s javim i privatnim sektorom u Hrvatskoj, Vladom i HBOR-om te objavila da će „Istra, Sisak i Moslavina biti izvrsni kandidati za pravednu zelenu tranziciju“ sa čime se složila i Geraldine Mahieu, iz Glavne uprave Europske Komisije za ekonomske i financijske poslove rekavši da „u hrvatskom slučaju važnim drži ulaganja u proizvodnju biogoriva u sisačkoj regiji“.
(Hina)
foto: unspalsh
