Konferencija o budućnosti Europe: Mladi sada kreiraju Europu budućnosti
„Odlučili ste izravno pridonijeti budućnosti Europe i, naravno, budućnosti Hrvatske. Znam da će vaši doprinosi biti inspirativni”
Mladi trebaju što više sudjelovati u oblikovanju europskih politika, istaknuli su sudionici panela održanog u ponedjeljak u Zadru u okviru Konferencije o budućnosti Europe, poručivši im da oni sada kreiraju Europu budućnosti u kakvoj žele živjeti.
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je u Zadru panel na temu mladih i budućnosti Mediterana. Tematska rasprava održala se u Centru za kreativne industrije u Zadru u sklopu Konferencije o budućnosti Europe, čija je svrha građanima i građankama Europske unije omogućiti da iznesu vlastite ideje i prijedloge vezane uz reformu europskog bloka.
“Neka se i vaš glas čuje. Budućnost je u vašim rukama”, poručila je mladima potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica koja se javila videoporukom. Naglasila je da Konferencija predstavlja najveći projekt participativne demokracije ikada.
„Odlučili ste izravno pridonijeti budućnosti Europe i, naravno, budućnosti Hrvatske. Znam da će vaši doprinosi biti inspirativni”, dodala je.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu iz redova pučana Sunčana Glavak, videovezom se uključila u panel i rekla da mladi zaziru od onog što ne razumiju.
„Mladi ako nešto ne razumiju, onda od toga zaziru. Upravo su mladi ti koji kroz Konferenciju o budućnosti Europe kreiraju Europu u kojoj oni žele živjeti”, rekla je Glavak.
Zadarski gradonačelnik Branko Dukić primijetio je da je zainteresiranost mladih za politiku na niskim razinama pa je pozvao mlade da se uključe u politiku.
„Upravo ovakva događanja predstavljaju način kako građane informirati i uključiti u proces donošenja odluka. Danas je prilika da se vaš glas, glas mladih, čuje”, poručio je Dukić.
Članica tematskog panela za klimatske promjene, okoliš i zdravlje Mateja Lisjak, podijelila je svoje iskustvo s panela europskih građana u Strasbourgu, za koji je rekla da ima samo lijepe riječi. Spomenula je da takva iskustva inače nisu dostupna mladim ljudima.
„Mislim da je ključno da svi sudjeluju u stvaranju politika i stvaranju društva. Klima i zdravstvo jako su aktualne teme i bavljenje tim temama može samo pospješiti komunikaciju između mladih i vlasti”, dodala je Lisjak, koja se u Strasbourgu bavila upravo tim temama.
Lara Jurković, učenica Ekonomsko-birotehničke škole Zadar, rekla je da je uključivanje građana i građanki u izravni dijalog nužno.
„Imamo priliku iznijeti svoja razmišljanja i stajališta. Imamo mogućnost da se one čuju. Na digitalnoj platformi već mnogo mladih i raspravlja i na taj način daju doprinose”, rekla je Jurković.
Klimatske promjene i migracije – izazovi Mediterana
Prorektor sveučilišta u Zadru Josip Faričić, u drugom je dijelu panela s predstavnicom nevladine organizacije Are You Syrious Karolinom Rugle raspravljao o izazovima u području Mediterana poput klimatskih promjena i migracija.
Josip Faričić je rekao da stanje, što se klimatskih promjena tiče, još uvijek na našim prostorima nije alarmantno, no da je to nešto o čemu trebamo razmišljati kada gledamo u duljim etapama. Rekao je da treba voditi računa o različitim akterima kada se govori o okolišu.
„Jako je opasno referirati se samo na partikularne interese, samo na ono što nama odgovara. Moramo razmišljati o tome je li to što je nas učinilo sretnim, nekoga učinilo nesretnim”, pojasnio je Faričić.
On se osvrnuo i na problem migracija koji je usporedio s požarima i rekao da Europa na njemu primjenjuje „vatrogasne mjere”, umjesto da sustavno doprinosi izgradnji mira i prosperiteta u onim zemljama odakle ti ljudi migriraju.
Spomenuo je i sudjelovanje „na loš način u bliskoistočnim sukobima” za koje je rekao da su generirali još više problema. „Općenito se troši mnogo na naoružanje, na luksuz, na nekakav suvišak, a da se ne gleda na onoga drugoga ili se uopće ne želi znati da postoji netko drugi”, kazao je Faričić.
Karolina Rugle je istaknula da se u današnje vrijeme Mediteran percipira kao “groblje za migrante”, nazvavši to gorućim problemom za Europsku uniju, za koji se mora osmisliti rješenje.
„Deseci tisuća ljudi u najgorim položajima u životu, moju zemlju ne pamte kao prelijepu zemlju, nego kao jednu od etapa na svom užasnom, mučnom putovanju”, spomenula je Rugle kao jedan od razloga svog angažmana.
U sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizira tematske rasprave u 10 sveučilišnih gradova.
Uz panele i rasprave, građani sudjeluju i u radu plenarne skupštine u kojoj su i eurozastupnici, predstavnici nacionalnih parlamenata, Vijeća EU-a, Europske komisije, Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva.
(Hina)
foto: ilustracija
