Site icon Glas Dalmacije

Banke se u digitalnom svijetu moraju vrlo brzo prilagođavati – konferencija

Banke se u digitalnom svijetu moraju vrlo brzo prilagođavati kako bi osigurale svoju budućnost, istaknuto je na konferenciji “Stvaranje suvremenog bankarskog sustava”, s koje je i upozoreno da današnje bankarstvo muči “ogromna količina regulacije”.

Na toj trećoj u nizu konferencija koju je u povodu 30 godina samostalnosti Hrvatske organizirala nakladnička kuća Hanza Media, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je da je hrvatski bankarski sustav u posljednjih 30 godina bio suočen s podosta kriza, no da je danas vrlo dobro kapitaliziran i likvidan, sa stopom adekvatnosti kapitala od 24 posto, što ga svrstava u najbolje bankovne sustave u Europskoj uniji.

“Banaka je uvijek bilo i uvijek će ih biti”, konstatirao je Vujčić po pitanju budućnosti bankarskog sustava, no napomenuo je da je bankarstvo drugačije no ranije, pri čemu se “punom parom” kreće u smjeru digitalizacije.

“Nude se nove usluge, dolaze i novi igrači na tržište koji su konkurencija bankama, pa se stoga one u digitalnom svijetu moraju vrlo brzo prilagođavati kako bi osigurale svoju budućnost”, izjavio je Vujčić, koji je i podsjetio da je 1997. na hrvatskom tržištu bilo 60 banaka, a danas ih je 20.

Za razliku od globalne financijske krize iz 2008. godine, uslijed krize zbog pandemije koronavirusa došlo je do vrlo brzog gospodarskog oporavka, a u tom smislu i banke nakon ove krize imaju manje posljedica, pa će tako i rast loših plasmana banaka biti puno manje izražen, rekao je Vujčić.

Adrović: Potrebna jednaka regulacija za sve

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović izjavio je da današnje bankarstvo muči “ogromna količina regulacije i šuma propisa”, koja je u većoj mjeri uslijedila zbog krize iz 2008. godine.

“U toj regulaciji je sve teže raditi, jer gdje god da skrenete negdje ćete biti u grijehu, pa će vas u krajnjoj liniji netko i kazniti”, izjavio je Adrović.

Izazov s kojim se banke suočavaju je i sve veća primjena tehnologije, koja sve više i košta, dok s druge strane i vlasnici banaka očekuju neki prinos na uloženo, napomenuo je.

Pitanje koje se javlja je i odnos između fintech industrije i banaka, prije svega u segmentu platnog prometa, pri čemu je Adrović istaknuo da bi taj prostor trebalo regulirati i da pravila ponašanja trebaju biti ista za sve. “Ako vi svoju plaću stavljate na račun nekog fintecha, onda bi ona trebala biti zaštićena kao što je zaštićena i na računu banke”, apostrofirao je direktor HUB-a.

U sklopu konferencije održana su i dva panela, jedan na kojem su uz Adrovića sudjelovali i bivši predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković te bivši predsjednik Uprave Erste banke Petar Radaković, te drugi, “Pogled u budućnost hrvatskog bankarstva”, na kojem su, uz moderiranje ekonomista Velimira Šonje, govorili zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek, predsjednik Uprave UniCredit Zagrebačke banke Ivan Vlaho i predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ) Dinko Lucić.

Fintech “malo do ništa” može utjecati na stanje hrvatskog bankarskog tržišta

U predavanju koje je poslužilo kao uvod u drugi panel, bivši viceguverner HNB-a i bankar Damir Odak ocijenio je da “distorzivne tehnologije” i fintech “malo do ništa” mogu utjecati na stanje hrvatskog bankarskog tržišta te kako je tu riječ o “buri u čaši vode”.

Kako je pojasnio svoje tvrdnje, fintech nema institucionalni i poslovni kapacitet značajnije utjecati na razvoj dobro vođenih “brick and click” banaka u Hrvatskoj.

“Trošak banke za prosječnog je građanina, bez kamata na kredit, premali da bi bio motiviran istraživati mogućnosti kako ga smanjiti, a kvaliteta usluge danas je razumno dobra”, ocijenio je Odak.

Poručio je i da, iako se nikad ne može znati što budućnost nosi, dosta sigurno može zaključiti kako će hrvatski financijski sustav u srednjem roku ostati bankocentričan.

U srednjem roku pritisak na prihode banaka

Vlaho iz Zabe rekao je da će pogodnosti za gospodarstvo koje se očekuju u idućem razdoblju, između ostalog ulazak Hrvatske u eurozonu i značajan priljev europskih sredstava, pozitivno odraziti na banke primjerice u pogledu rizika, no međutim s druge strane stvoriti će pritisak na prihodovnu stranu banaka, kojima rastu i operativni troškovi.

Lucić iz PBZ-a rekao je da očekuje da će u srednjem roku doći do bitnog rasta bilanci banaka, uslijed i velikog investicijskog zamaha podržanog i sredstvima iz instrumenta EU slijedeće generacije i novog VFO-a, kojima je Hrvatskoj na raspolaganju ukupno oko 25 milijardi eura.

“No, taj bitan rast bilanci ne bi trebao dovoljno pozitivno utjecati na profitabilnost banaka, upravo zbog trenda smanjenja kamatnih marži, koje će se nastaviti i ulaskom u eurozonu”, ustvrdio je Lucić, dodajući i da ulazak Hrvatske u eurozonu za banke znači i manje prihoda od konverzije, oko milijardu kuna godišnje.

“Doći će do velikih gubitaka prihoda za banke, koji će se samo djelomično moći povratiti u rastu volumena bilanci”, zaključio je.

Zamjenica guvernera Švaljek istaknula je da u posljednje vrijeme klimatske promjene dobile status najznačajnijeg izvora sistemskog rizika, s obzirom da su već prisutne, a bit će i izraženije. Primjerice, istraživanja pokazuju da bi u Hrvatskoj do 2070. za 50 posto mogao porasti broj vrućih dana, da bi moglo doći do porasta suša i manje padalina, što bi se moglo materijalizirati i u većem broju požara, a što bi u svojoj ukupnosti utjecalo na brojne gospodarske grane.

S druge strane, klimatske promjene donose i neke prilike, rekla je Švaljek. Tako je jedan od “megatrendova” koji će zadesiti bankarstvo u budućnosti, uz automatizaciju, digitalizaciju i slično, i doprinos banaka omogućavanju da održivo postane i ekonomski isplativo, istaknula je, dodajući da smatra da je to dobra prilika za banke.

U bankarstvu će i u budućnosti biti bitni ljudi 

Luković je rekao da će usluge biti u još većoj mjeri digitalizirane i da će tehnološki razvoj ići dalje, no da bankarstva neće biti bez visokokvalificiranih bankara koji znaju rješavati probleme i donositi rješenja za individualne i korporativne klijente, što neki robot ili algoritam neće biti u stanju, primjerice u segmentu predviđanja budućih rizika pri odobravanju kredita.

Radaković je također apostrofirao da će uvijek najvažniji biti tehnologija i ljudi. “Tehnologija bez ljudi ne vrijedi, kao ni ljudi bez tehnologije”, izjavio je.

U obraćanju uoči prvog panela ekonomist i konzultant te bivši guverner HNB-a Marko Škreb ustvrdio je da razvoj bankarstva ima smisla ako se cijelo vrijeme razmišlja o tome kako ono doprinosi dobrobiti ljudi. “Iskreno mislim da bi bilo sjajno kada bi se suvremeni bankovni sustav mijenjao na način da se od maksimizacije vrijednosti za dioničare maksimizira vrijednost za sve korisnike”, zaključio je Škreb.

(Hina)

foto: unspalsh

Exit mobile version