Cjepivo treba držati na hladnom – hoće li sve zemlje imati dovoljan prostor?

Timovi znanstvenika diljem svijeta angažirani su na pronalasku učinkovitog cjepiva za covid-19, a britanski premijer Boris Johnson proces je nazvao “najhitnijim zajedničkim podvigom našeg vremena”.

No kad izuzmemo naprednu znanost koja stoji iza pronalaska dobitne formule, što je s logistikom cijepljenja sedam milijarda ljudi širom svijeta?

U Velikoj Britaniji središte inicijative je u Znanstvenom kampusu Harwell u bivšoj bazi Kraljevskih zrakoplovnih snaga, RAF-a, u Oxfordshireu, piše BBC.

Ondje će biti britanski Centar za proizvodnju i inovaciju cjepiva (VMIC), osnovan nakon što se pojavila pandemija koronavirusa.

“Uspjeli smo skratiti rok gotovo na pola. Dok radimo na tomu kao da će sve biti spremno do kraja 2022. godine, u ovom se trenutku zapravo nadamo da će sve biti u funkciji već 2021.”, pojašnjava Matthew Duchars, izvršni direktor VMIC-a.

“Poput pečenja kolača”

Duchars se tek sprema na ljetni godišnji odmor jer vrlo dobro zna da bi upravo to mjesto na kraju moglo postati glavni proizvođač cjepiva Oksfordskog sveučilišta.  U stalnom je kontaktu s timom stručnjaka s Instituta Jenner, koji se nalazi nedaleko od Oxforda. Ističe da se radi o velikoj odgovornosti.

“Od ključnog je značaja, ne samo za našu zemlju već i globalno, biti u stanju proizvesti ovu vrstu cjepiva brzo i učinkovito”, dodaje.

“Usporedbe radi – to je kao kad pečete kolač kod kuće. Možete provesti sate pripremajući savršen kolač, no nakon toga ih morate pripremiti još 70 milijuna i svi oni moraju ispasti savršeno. To je, najblaže rečeno, prilično velik izazov”, kaže Duchars.

Oksfordsko sveučilište moralo je osigurati dovoljno privremenog laboratorijskog prostora za početak proizvodnje cjepiva, i prije nego što su njegovim stručnjacima poznati rezultati globalnih istraživanja.

Na kraju će ljudi globalno morati proizvesti milijarde doza nekoliko tipova cjepiva za covid-19. I sve će ih morati proizvesti i podijeliti svim ljudima diljem planeta.

Međunarodni savez za cjepivo – Gavi – poziva zemlje da već sada počnu razmišljati o načinu distribucije cjepiva.

No istodobno treba istaknuti da nije jednostavno zajamčiti međunarodnu suradnju, jer brojne bogate zemlje već sada sklapaju bilateralne sporazume s tvrtkama koje proizvode lijekove, da bi, ako se otkrije čarobna formula, osigurale dovoljnu količinu zaliha.

Treba prevladati vlastiti interes

Seth Berkley, izvršni direktor Gavija, kaže da je jedna od najvećih prepreka s kojima se suočava, takozvani “nacionalizam povezan s cjepivom”.

“Željeli bismo da sve zemlje svijeta počnu globalno razmišljati o ovom pitanju, dijelom i zbog toga što je to jedini ispravan način, no i zbog problema koji se javljaju zbog koristoljublja, vlastitog interesa”, kaže Berkley.

“Naime, ako ste suočeni s golemim rezervoarom virusa koji cirkulira susjednim državama, vi se ne možete vratiti uobičajenom načinu trgovine, putovanja ili kretanja ljudi. Vrlo je važno razmišljati na sljedeći način – sve dok svi ne budu sigurni, nismo sigurni ni mi.”

Osim što mora zajamčiti da i zemlje u razvoju imaju pristup ispravnom cjepivu, Berkley mora razmišljati i o naoko prozaičnim aspektima cijepljenja, poput pitanja ima li u svijetu dovoljan broj staklenih bočica za njegovo pakiranje.

“I to nam je predstavljalo problem”, priznao je Berkley. “Zato smo unaprijed organizirali i kupili dovoljno bočica za dvije milijarde doza, koje će, nadamo se biti spremne do kraja 2021. godine”.

Kaže da potencijalni problem, uz staklene bočice predstavljaju i hladnjaci, jer se cjepivo mora čuvati na niskim temperaturama.

Cjepivo se mora čuvati na hladnom

Profesor Toby Peters, stručnjak za logistiku čuvanja cjepiva i reagensa na Sveučilištu Birmingham, pomaže organizacijama poput Gavija da osmisle na koji će način maksimalno povećati postojeće kapacitete za hlađenje u zemljama u razvoju.

“Nije ovdje riječ samo o hladnjacima za čuvanje cjepiva, već i o ostalim dijelovima – paletama za transport u zrakoplovima, vozilima kojima se ono prevozi do lokalnih skladišta, ali i o motociklima i osobama koje ih raznose izravno do članova lokalnih zajednica. Sve to mora besprijekorno funcionirati”, pojašnjava.

Nastojeći istražiti mogućnost posudbe sredstava za čuvanje cjepiva na hladnom, koji će omogućiti realizaciju ovakvog golemog projekta, prof. Peters je več razgovarao s globalnim tvrtkama koje proizvode hranu i piće.

Tko je prvi u redu za cijepljenje?

Doktor Charlie Weller, šef Odjela za cijepljenje pri britanskom Wellcome Trustu kaže da će zemlje morati postaviti neka otvorena pitanja: “Komu je ovo cjepivo potrebno? Koje su grupe najrizičnije? Tko ima prioritet?”

“Naime, prilično smo sigurni da će se prvobitne zalihe cjepiva brzo potrošiti, pa ćemo morati donijeti neke teške odluke”.

Weller smatra da će ključni biti snažni zdravstveni sustavi, čiji zdravstveni radnici posjeduju optimalne tehničke vještine cijepljenja ciljnih grupa.

Svi su znanstvenici složni u mišljenju da će se neka vrsta učinkovitog cjepiva na kraju otkriti, no mnogi među njima kažu i da noćima ne spavaju razmišljajući o razmjerima onoga što će trebati poduzeti da bi ono stiglo do milijarda ljudi u cijelome svijetu.

(Hina)

foto: pixabay

Tagovi: cijepljenje, cjepivo, covid-19, istraživanje, koronavirus, znanstvenici,