Devastacija pomorskog dobra i koncesije tema prvog podcasta Pokreta otoka
Splitsko-dalmatinska županija ima dugu obalu, nevjerojatnih 1200 kilometara, kao cesta od Splita do Frankfurta, te čak 124 uvale.
Koncesijska odobrenja se u jedinicama lokalne samouprave često zloupotrebljavaju pa dolazi do gradnje koje nije usklađena s prostorom, ocijenio je pročelnik za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja u razgovoru s građanima koji je organizirala udruga Pokret otoka.
“Koncesijska odobrenja su se vrlo često znala zloupotrebljavati u jedinicama lokalne samouprave, pa smo primjerice imali izgrađene grdosije umjesto jednostavne građevine”, ustvrdio je Stipe Čogelja, pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije u podcastu Pokreta otoka/Island movement na kojem se razgovaralo na temu Pomorskog dobra
Tijekom razgovora, kojeg je vodio volonter Marko Bertolini, gledatelji službene Facebook stranice Pokreta otoka od Čogelje su mogli saznati odgovore na brojna pitanja među kojima su i uloga jedinica lokalne samouprave, kako do koncesije, koja je razlika između koncesije i koncesijskog odobrenja, te zašto su neki koncesionari ostali bez koncesije.
Splitsko-dalmatinska županija, istaknuo je, ima dugu obalu, nevjerojatnih 1200 kilometara, kao cesta od Splita do Frankfurta, te čak 124 uvale.
Čogelja je upozorio da na pomorskom dobru nema vlasništva jer je ono izvan prometa, pa time i sustava vlasništva, te njime na temelju delegiranja ovlasti koje im je dala država upravljaju županije, gradovi i općine. Naglasio je da se koncesije i koncesijska odobrenja dobivaju maksimalno na pet godina.
“Na pomorskom dobru konkretno može djelovati pet institucija, a jedna od glavnih su Lučka kapetanija i Ministarstvo mora koji imaju svoje inspektore. Kazne baš i nisu male jer za nelegalnu gradnju na pomorskom dobru i korištenje bez pravne osnove iznose od pet do sto tisuća kuna”, objasnio je Čogelja.
Nastavio je da po njemu nitko inspektoru ne brani da naplati kaznu od sto tisuća kuna za posebno drske devastacije pomorskog dobra, te da bi bilo dobro da se sve devastacije napravljene za vrijeme pandemije kazne najdrastičnijim kaznama jer se radi o osobito drskom ponašanju.
Upitan o devastaciji pomorskog dobra na području Makarske koje se događa u zadnje vrijeme odgovorio je da je samo za taj slučaj zaprimljeno više od 60 prijava, da se radi o izgradnji na području već postojeće koncesije na Velikom brdu, točnije na potezu Cvitačke, kao i da taj prostor dugi niz godina od pojedinaca trpi devastaciju.
“To je jedan od rijetkih slučajeva kada su koncesionari doveli postupak do samog kraja. Postupak pravomoćne građevinske dozvole koju koncesionar ima je prošao pet javnih faza. Građani su se mogli žaliti pet puta i prosvjedovati međutim nisu. Koliko su koncesije transparentne pokazuje činjenica da se danas upravo prosvjeduje kada je sve došlo u fazu koncesioniranja toga dijela”, rekao je Čogelja. Dodao je da je koncesionar napravio grešku, koja se ne smije zanemariti, jer je započeo gradnju prije nego što je dobio dozvolu kroz ugovor o koncesiji.
Otkrio je i kako na području Sevida nedaleko Trogira na pomorskom dobru postoje betonski mulovi na kojima čak na svakom od njih piše ime i prezime osobe, kao i datum kada su izgrađeni, pa neće biti teško utvrditi tko ih je izgradio.
Govorilo se i o sidrištima, o njihovim cijenama, pa se moglo saznati kako je cijena manjeg sidrišta 50, a većeg sto tisuća kuna od čega država i jedinice lokalne samouprave godišnje na ukupno 57 takvih lokacija mogu uprihoditi od tri do pet milijuna kuna.
Neke od gledatelja je zanimalo je li im potrebna dozvola za snimanje filma na pomorskom dobru na što su dobili odgovor kako se planom o upravljanju pomorskim dobrom treba predvidjeti mogućnost davanja koncesijskog odobrenja za snimanje filmova. To se odobrenje plaća po danu sukladno tablici jedinstvenih djelatnosti.
(Hina)
Foto: arhiva
