Pred Europskom unijom je razdoblje intenzivnog rada na uvođenju i regulaciji digitalnih tehnologija, primjerice umjetne inteligencije, u kojem će se transformirati europsko gospodarstvo i društvo, istaknuli su hrvatski europarlamentarci.
Ured Europskog parlamenta (EP) u Hrvatskoj organizirao je online konferenciju Digitalna budućnost Europe na kojoj su se zastupnici Karlo Ressler (HDZ, EPP) i Valter Flego (IDS, Renew Europe) te potpredsjednica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju Hajdi Ćenan (CroAI) osvrnuli na europske planove korištenja digitalne tehnologije za transformaciju društava i gospodarstava.
Valter Flego (IDS, Renew Europe) govorio je o važnosti programa Digitalna Europa o kojem će se glasati na predstojećoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Riječ je o jednom od najvažnijih novih programa EU-a koji omogućuje ukupno ulaganje od 7,5 milijarda eura u super računala, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, napredne digitalne vještine, te u široku uporabu digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu, priopćio je Ured EP-a.
Kao izvjestitelj Parlamenta za Digitalnu Europu Flego je kazao da, nakon što program bude i službeno prihvaćen, očekuje raspisivanje natječaja i od strane hrvatske javne uprave i od strane Europske komisije te da je važno da potencijalni korisnici bude na vrijeme spremni.
Kazao je da to, primjerice, mogu biti sveučilišta koja imaju nove studije na fakultetima. „Zašto se oni ne bi financirali iz programa Digitalna Europa? Isto tako i nove metode uvođenja digitalnih rješenja u privatna mala i srednja poduzeća.“ I već postojeći projekti koji se provode mogu dio sredstava koristiti iz Digitalne Europe, kazao je Flego te zaključio da nas čeka „vrlo intenzivno i ekonomski bogato razdoblje“ te da je „loptica na privatnom i javnom sektoru“.
Govoreći o jačanju tehnološke neovisnosti i konkurentnosti Europe u digitalnom gospodarstvu, Karlo Ressler (HDZ, EPP) osvrnuo se na nedavni prijedlog Europske komisije o reguliranju umjetne inteligencije.
Upozorio je kako Europa kaska za drugim globalnim akterima kad je riječ o primjeni i ulaganjima u umjetnu inteligenciju te da je konačni cilj uredbe osmisliti pravila koja će postaviti visoke standarde kako bi se oni, poput GDPR-a, širili i izvan EU-a. Želi se spriječiti zlouporabe, rekao je Ressler, „sve one mogućnosti za manipulaciju ili pretjerano korištenje umjetne inteligencije na štetu nekih kategorija stanovništva, ali s druge strane i potaknuti razvoj umjetne inteligencije”.
To će se svakako moći i kroz program Digitalna Europa, Horizon te nacionalne planove oporavka i otpornosti.“ Uz ovo reguliranje koje treba biti minimalno, rekao je Ressler, potrebno je ulagati i u daljnji razvoj i poticanje umjetne inteligencije. „To rade i Sjedinjene Američke Države i uspjeh mnogih njihovih poduzeća sazidan je i na državnoj i društvenoj podršci“, navodi se u priopćenju
Potpredsjednica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI) Hajdi Ćenan istaknula je kako je umjetna inteligencija transformativna i da već sada jako utječe na naše živote. „Nazvana je maltene novom strujom, zbog utjecaja koji ima na društvo i na nas kao pojedince.
„Pozdravljamo potrebu da se stvari reguliraju jer iz perspektive nas u Europi postoje neke smjernice koje su nama iz kulturoloških stajališta neprihvatljive, na primjer social scoring – brinemo o tome da tehnologija ne ograničava slobode pojedinca. Drago nam je što je primijenjen ‘risk based approach’ i da prijedlozi nisu doneseni paušalno“, zaključila je Ćenan, ali i dodala da je pozitivno što se vidi da se EU počinje više baviti inovacijama te da prepoznaje start-upove kao donositelje inovacija. To je važno jer je „EU trenutačno lider na razini istraživačkih radova, ali kaska za ostatkom svijeta u komercijalizaciji inovacija.“
Valter Flego govorio je i o svojoj inicijativi o izmjeni prikazivanja epidemiološke situacije u EU-u uoči turističke sezone. Predlaže da se Hrvatska i ostale zemlje članice koje to žele na karti Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti prikazuju prema regionalnom pristupu. Za Hrvatsku to znači 21 županija, 21 epidemiološka situacija, pojasnio je Flego koji je za svoju inicijativu dobio potporu većine hrvatskih kolega u Europskom parlamentu. Govoreći o istoj temi, Karlo Ressler je podsjetio da su članovi HDZ-ovog izaslanstva u EP-u Komisiji uputili parlamentarno pitanje zbog problema nedovoljnog uvažavanja regionalnog kriterija pri označavanju epidemioloških rizika za putovanje.
Plenarna sjednica Europskog parlamenta održava se od 26. do 29. travnja. Među ostalim, na dnevnom redu je glasanje o prihvaćanju Sporazuma o trgovini i suradnji s Ujedinjenom Kraljevinom, o stajalištu EP-a za početak pregovora o digitalnim zelenim potvrdama s Vijećem, programima za istraživanje i inovacije, izvješću o pravima putnika u željezničkom prometu, te novom zakonu o sprečavanju širenje terorističkog sadržaja na internetu, najavio je je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
(Hina)
foto: unspalsh