U zemljama Europske unije svaki peti stanovnik je član neke zadruge, a u Hrvatskoj, koja ima 20.000 zadruga, tek svaki 200-ti, čulo se u subotu na Međunarodnoj konferenciji o zadružnom poduzetništvu „Zadruge za prosperitet gospodarstva“ u Splitu.
Zadrugarstvo je važna grana gospodarstva koju je potrebno razvijati i poticati, posebice u kontekstu zapošljavanja i samozapošljavanja, naglašeno je na konferenciji koja je okupila relevantne europske i domaće stručnjake iz zadrugarstva. Organizirao ju je Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo u suorganizaciji Ekonomskog fakulteta iz Splita, Zadružnog saveza Dalmacije te Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza.
Alessio Di Dio, predsjednik Legacoop Friuli Venezia Giulia, objasnio je kako su u Italiji zadruge od posebnog interesa za državu te da ni jedan zakon nije u skladu s Ustavom ako nije reguliran u korist zadruga. Osim toga, zadruge u Italiji ostvaruju više od 10 posto prihoda ukupnog BDP-a, u Hrvatskoj tek 0,70 posto.
„Vrlo važno je shvatiti ideju da zadruge funkcioniraju kao tvrtke, a Hrvati se moraju riješiti negativne percepcije zadruga kao socijalističkog relikta. Zadruge posluju kao tvrtke, ali način upravljanja koji se razlikuje od načina upravljanja u standardnom pojmu tvrtke, je upravo ono što ih definira kao zadruge. Zadruge također svojim djelovanjem na tržištu žele ostvariti profitabilnost te pronaći svoje mjesto na tržištu i ne mogu se oslanjati na pomoć države. Naravno, podrška države mora biti prisutna u stvaranju zakonskog okvira. U našoj zemlji je zadrugarstvo snažno prisutno u svim segmentima iz čega proizlazi činjenica da je jedan od pet državljana Italije član neke zadruge, a gotovo 15 posto bankarskog sektora i bankarskih kredita je organizirano po zadružnom modelu“, naglasio je Di Dio.
Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, istaknuo je važnost zadruga u manjim Dalmatinskim mjestima. “Svake godine svjedoci smo kako obiteljska gospodarstva ne mogu plasirati svoje poljoprivredne proizvode, udruživanjem u zadruge, one bi kroz cijelu godinu skrbile o njihovu plasmanu te što jeftinijoj proizvodnji”, rekao je Ljubenkov, pozivajući da se poveća svijest o beneficijama zadružnog udruživanja.
Preteče prvih zadruga u svijetu možemo pronaći upravo u Dalmaciji. U 16. stoljeću formiran je jedan od prvih oblika udruženog djelovanja, pustinjačka „družba“ u pustinji Blaca na otoku Braču. Dalmatinske zadruge imaju važnu ulogu ne samo za gospodarski život mjesta, već su često u malim ruralnim sredinama nositelji života općenito, zbog čega imaju izraženu i socijalnu komponentu, danas u Dalmacije djeluje 396 zadruga koje okupljaju 7458 zadrugara, naveo je Ljubenkov.
Na konferenciji je zaključeno kako treba izgraditi platformu za unaprjeđenje zadrugarstva, aktualizirati nužnost pokretanja štedno-kreditnog zadružnog sustava, definirati zadrugarstvo kao strateški interes te definirati set aktivnosti za promicanje zadrugarstva i njegovih specifičnosti, priopćio je Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo.
(Hina)