Lifestyle

Jeste li pročitali zastrašujuće izvješće UN-a? Milijun vrsta prijeti izumiranje zbog ljudi!

Ljudsko društvo je pod nezamislivom prijetnjom od gubitka prirodnog života na Zemlji

Autor: Ivona Amidžić - 09.05.2019

U tlu, u morima, na nebu… Razorni utjecaj ljudi na prirodu ogoljen je u neporecivom i opsežnom izvješću UN-a. Milijunima životinjskih i biljnih vrsta SADA prijeti izumiranje. Prirodne površine se smanjuju, broj živućih biljnih i životinjskih vrsta smanjuje se brzinom koju do sada nismo vidjeli, a naša je potreba za sve više hrane i energije glavni pokretač svega.

Ovakav se tok stvari može zaustaviti, navedeno je u istraživanju, ali će trebati “transformativnu promjenu” u svakom aspektu interakcije ljudi s prirodom. Od pčela koje oprašuju naše usjeve, do šuma koje zadržavaju poplavne vode, izvješće otkriva kako ljudi razaraju same ekosustave koji podržavaju njihova društva.

Tri godine u nastajanju, ova globalna procjena prirode koristi 15.000 referentnih materijala, a sastavila ih je Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES). Radi se o izvješću na 1.800 stranica!

Kratak, 40 stranica dug “sažetak za političare”, objavljen na sastanku u Parizu početkom tjedna možda je najsnažnija optužnica o tome kako su ljudi tretirali svoj jedini dom. Izvješće kaže da, iako je Zemlja oduvijek patila od djelovanja ljudi kroz povijest, tijekom posljednjih 50 godina ove ‘ogrebotine’ postale su duboki ožiljci.

Svjetska populacija udvostručila se od 1970., globalna ekonomija je porasla četiri puta, dok se međunarodna trgovina povećala 10 puta. Da bi hranili, obukli i dali energiju ovom rastućem svijetu, šume su posječene zapanjujućom brzinom, posebno u tropskim područjima.

Između 1980. i 2000. godine izgubljeno je 100 milijuna hektara tropskih šuma, uglavnom od stočarstva u Južnoj Americi i plantaža palminog ulja u jugoistočnoj Aziji. U još gorem stanju od šuma su močvare, a samo 13% onih koje su bile prisutne 1700. godine još uvijek postoje u 2000. godini.

Naši su se gradovi brzo proširili, a urbana se područja od 1992. udvostručila.

Izvješća ovih znanstvenika opisuju turobnu sliku planeta koji je opustošen stalno rastućom ljudskom populacijom, čija nezasitna konzumacija uništava prirodni svijet.

Globalna stopa izumiranja vrsta “već je nekoliko desetaka do stotina puta veća nego što je bila, u prosjeku, kroz posljednjih 10 milijuna godina”, prema Međuvladinoj platformi za znanost i politiku o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), UN-ovog odbora, čije je izvješće napisalo 145 stručnjaka iz 50 zemalja.

Smanjivanje staništa, iskorištavanje prirodnih resursa, klimatske promjene i zagađenje glavni su pokretači uništavanja vrsta i prijete izumiranjem više od 40% vodozemaca, 33% koraljnih grebena i više od trećine svih morskih sisavaca, navodi se u izvješću IPBES, a to je samo dio.

ugrožene_vrste_09052019_glasdalmacije

“Zdravlje ekosustava o kojem ovisimo i mi i sve druge vrste pogoršava se brže nego ikad”, izjavio je Sir Robert Watson, predsjednik IPBES-a, dodajući kako je “preobražavajuća promjena” potrebna za spas planeta.

Izvješće dolazi šest mjeseci nakon što je Međuvladin panel UN-a o klimatskim promjenama (IPCC) upozorio da svijet ima manje od 12 godina kako bi izbjegao katastrofalne razine globalnog zatopljenja.

plastika_09052019_glasdalmacije

Na isti način na koji izvješće IPCC-a stavlja klimatsku krizu na politički dnevni red, autori IPBES izvješća nadaju se da će ono pogurati gubitak prirode pod globalno svjetlo reflektora.

Upravljanje zemljom

Kao i kod klimatskih promjena, ljudi su glavni krivci štete u biološkoj raznolikosti, mijenjajući 75% Zemljine površine i 66% morskih ekosustava od predindustrijskih vremena, navodi se u izvješću.

U izvješću se naglašava katastrofalan učinak rasta stanovništva i rastuće potražnje za to stanovništvo. Navodi se kako se svjetska populacija više nego udvostručila (sa 3,7 na 7,6 milijardi) u posljednjih 50 godina, a bruto domaći proizvod po osobi je četiri puta veći.

Više od trećine svjetske površine i 75% zaliha slatke vode koriste se za uzgoj usjeva ili stočarsku proizvodnju.

“Vrlo mali dio planeta nismo značajno promijenili”, izjavila je za CNN Sandra Diaz, koautor izvješća i profesorica ekologije na Sveučilištu u Córdobi. “Moramo djelovati kao upravitelji života na Zemlji.”

Diaz je kazala kako su zemlje na sjevernom dijelu planeta posebno odgovorne za oštećenja prirode zbog njihove “neodržive” razine potrošnje, posebno kada je riječ o ribolovu i sječi.

U 2015. trećinu morskih zaliha izlovljavalo se na neodrživim razinama, a količina sirovog drva koja se sjekla povećala se za gotovo polovicu od 1970. godine, s time da je do 15% nezakonito rezano, navodi se u izvješću.

plastika_u_moru_09052019_glasdalmacije

Zagađenje mora plastikom povećalo se deset puta od 1980. godine, s prosjekom od 300-400 milijuna tona otpada koji se godišnje odlaže u svjetske vode.

Zagađenje koje ulazi u obalne ekosustave proizvelo je više od 400 “mrtvih zona” u svjetskom oceanu, što je ukupno veće područje od Ujedinjenog Kraljevstva. U tim područjima je voda u tolikom nedostatku kisika da jedva podržava morski život.

NIJE PREKASNO!

Unatoč zlokobnoj slici “nije prekasno da se nešto učini, ali jedino ako počnemo sada, na svim razinama: od lokalne do globalne”, rekao je Watson, dodajući kako bi to zahtijevalo preispitivanje ekonomskih sustava i pomak u političkom i socijalnom načinu razmišljanja.

Diaz je kazala kako bi vlade sada trebale provesti drastične promjene kako bi izbjegle “groznu budućnost” koja će se pojaviti za 10-20 godina, kada bude ugroženo stanje hrane i klime.

Klimatske promjene već su doprinijele gubitku biološke raznolikosti poticanjem ekstremnijih vremenskih događaja i porastom razine mora te će pogoršati krizu tijekom sljedećih desetljeća, navodi se u izvješću.

U izvješću se navodi da možemo poboljšati održivost u poljoprivredi planiranjem krajobraza tako da oni pružaju hranu i istovremeno podržavaju vrste koje tamo žive. Ostali prijedlozi uključuju reformu opskrbnih lanaca i smanjenje rasipanja hrane.

koralji_09052019_glasdalmacije

Što se tiče zdravih oceana, u izvješću se preporučuju učinkovite ribolovne kvote, određena zaštićena područja i smanjenje onečišćenja koje se, među ostalim, odvija iz kopna u more.

U opasnosti smo od gubitka vitalnih usluga ekosustava koje su nam potrebne za život

Rachel Warren, profesorica za globalne promjene i biologiju okoliša na Sveučilištu East Anglia, izjavila je CNN-u da bi se vlade trebale usredotočiti na “obnovu uništenih ili degradiranih ekosustava autohtonim vrstama, jer to u isto vrijeme pomaže u rješavanju problema gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena.”

“Biološka raznolikost podupire usluge ekosustava kao što su oprašivanje, prevencija poplava, pročišćavanje vode i zraka te očuvanje tla. U opasnosti smo od gubitka vitalnih usluga ekosustava koje će imati velike negativne posljedice za ljudsku civilizaciju“, kazala je.

plastika_iz_ptice_09052019_glasdalmacije

Guenter Mitlacher, direktor međunarodne politike biološke raznolikosti pri Svjetskom fondu za divlje životinje (WWF), rekao je: “Naša generacija je prva generacija koja posjeduje alate kojima možemo vidjeti kako su ljudi mijenjali Zemlju na svoju vlastitu štetu. Ujedno smo i posljednja generacija koja ima priliku utjecati na smjer mnogih od tih promjena. Sada je vrijeme za djelovanje, ne s pola srca i postepeno, nego drastično i smjelo.”

Izvješće IPBES-a dolazi pred dva summita na visokoj razini u 2020. godini na kojima će svjetski lideri povećati svoje ciljeve zaštite klime i zaštite okoliša. Tada će Kina biti domaćin UN-ove konvencije o biološkoj raznolikosti kako bi postavila nove 20-godišnje ciljeve i kada oni koji su potpisali Pariški sporazum iz 2015., kojim su odlučili zadržati globalno zatopljenje na manje od 2 stupnja razlike, budu preispitali svoje obaveze.

foto: youtube (screenshot)

Tagovi: biljke, globalmo zatopljenje, izumiranje, izvješće, otpad, plastika, UN, zagađenje, životinje,

Moja akcija

Vezane vijesti