Međunarodna organizacija FOUR PAWS (Četiri šape) uputila je dopis Ministarstvu poljoprivrede raspitujući se za sudbinu medvjedića Matije, koji je trenutačno smješten u zagrebačkom zoološkom vrtu, gdje ga hrane ga na bočicu dok dovoljno ne naraste kako bi mogao jesti krutu hranu.
Navode da su iznenađeni najavljenom mogućnošću da medvjed ostane trajno u zoološkom vrtu i podsjećaju da je u veljači, nakon nalaska medvjedića bez majke, najavljeno da će njegov boravak u zoološkom vrtu u Zagrebu biti privremen te se je planirao u svibnju pokušaj njegova puštanja u prirodu. Apeliraju da Povjerenstvo za gospodarenje smeđim medvjedom donese strategiju za pokušaj puštanja medvjedića u prirodu.
“Čak i ako su šanse za uspješno oslobađanje mladunčeta u divljinu prilično male, divlja životinja mora dobiti priliku da živi u divljini”, ističe Carsten Hertwig, voditelj Stručnog centra za medvjede organizacije FOUR PAWS. Dodaje da bi se trebalo odlučivati o smještaju u utočište tek nakon što se isključi mogućnost uspješna povratka u prirodu.
S time se slaže i udruga Prijatelji životinja koja je uputila članovima Povjerenstva dopis u kojemu apelira na njih da se žurno zauzmu za mogućnost pokušaja povratka medvjedića u prirodu ili za njegovo smještanje u utočište, s obzirom na to da će jako skoro biti spreman samostalno se hraniti.
Medvjedić nije slatka igračka i nije mu mjesto u zatočeništvu zoološkoga vrta, što bi dugoročno bilo najgore rješenje za njega. I stručnjaci za medvjede i građani smatraju da bi se trebalo pokušati osigurati njegovo vraćanje u prirodu, a, ako to neće biti moguće, smještanje u utočište za medvjede u Kuterevu ili u neko inozemno utočište.
“Medvjedi nisu kućni ljubimci, nego divlje životinje koje bi trebale živjeti u svojim prirodnim staništima”, izjavila je Snježana Klopotan, koordinatorica projekata u Udruzi. Prijatelji životinja u dopisu apeliraju na Ministarstvo da se medvjedić nastavi umjetno othranjivati u zoološkom vrtu kako bi se pokušao omogućiti njegov skori povratak u prirodu, no bez diranja i navikavanja na ljude ili njegova izlaganja javnosti kao atrakcije zoološkoga vrta.
Za razliku od zoološkoga vrta, utočišta za medvjede mjesta su koja oponašaju njihovo prirodno stanište, u kojima oni mogu imati društvo drugih pripadnika svoje vrste i proživjeti život bez ljudskog uznemiravanja.
Zakon o zaštiti životinja zabranjuje držanje medvjeda u zatočeništvu, osim u zoološkim vrtovima i skloništima. Hrvatskoj javnosti ova odredba zanimljiva je zbog dugogodišnjih prijava nezakonita držanja medvjeda iza restorana Macola u Korenici i sličnih držanja zatočenih medvjeda u privatnih osoba.
“Bilo bi sramotno da Matija trajno završi u zoološkom vrtu i za to nema nikakva opravdanja”, zaključuje Snježana Klopotan.
Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja i posebni savjetnik ministra poljoprivrede za područje zaštite životinja, kaže: “Hrvatska ima i mjesto za prilagodbu medvjeda prije puštanja u prirodu i utočište za medvjede te je neprihvatljivo da medvjedić ostane trajno u zoološkom vrtu. Jedino kvalitetno rješenje za odraslog medvjeda, kojemu je nužan mnogo veći prostor za kretanje i druge aktivnosti koje omogućuju njegovu dobrobit, život je u prirodi ili u utočištu.”
Pohvalno je i što je Ministarstvo poljoprivrede zajamčilo da se privatnim osobama neće dopustiti novo držanje medvjeda, što od listopada 2017. zabranjuje Zakon o zaštiti životinja.
Odluci Povjerenstva za medvjede, koja će omogućiti Matiji nastavak života ili u prirodi ili u utočištu, raduje se i većina građana, čije srce je osvojio ovaj simpatični medvjedić siroče.
foto: youtube (screenshot)