Obnova samostana na Lokrumu procijenjena na više od 100 milijuna kuna

Procijenjena vrijednost cjelovite obnove benediktinskog samostana na otoku Lokrumu, u blizini Dubrovnika, veća je od 100 milijuna kuna, rekao je ravnatelj Rezervata Lokruma Ivica Grilec, dodajući kako izrada projektne dokumentacije počinje krajem 2019. godine, a 2020. bi trebao biti izrađen izvedbeni projekt za aplikaciju na fondove Europske unije – kako piše Nacionalni Portal, a prenoseći Hina-u.

Ravnatelj Grilec istaknuo je u srijedu, prilikom obilaska arheoloških i konzervatorsko-restauratorskih istraživanja, kako bi kompleks benediktinskog samostana i ljetnikovca nadvojvode Maksimilijana Habsburškog nakon obnove trebao biti interpretativno-edukativni istraživački centar koji bi predstavljao prirodnu i kulturnu baštinu otoka.

“Osigurali smo logistiku kroz pomorski prijevoz, tehniku i održavanje. U 2019. godini Rezervat Lokrum planira u projekt uložiti do šest milijuna kuna”, rekao je Grilec.

Voditeljica istraživačkog tima Zvjezdana Tolja istaknula je kako je svrha projekta ponajprije zaustaviti dugogodišnje propadanje samostana i zaštititi ga. “Obnova samostana počela je prije Domovinskog rata, ali su ratom prekinuti te od tada nisu obavljani nikakvi radovi”, rekla je Tolja. Prije radova na terenu odrađen je opsežan posao proučavanja literature, grafičkih prikaza i konzervatorskog elaborata te izrade preliminarnog elaborata.

Kako je rekla Tolja, intervencije nakon velikog potresa dokazuju kako nisu točne tvrdnje znanstvenika da je samostan zamro. “Život se i dalje odvijao, a redovnici su održavali imanje”, istaknula je Tolja.

Član istraživačkog tima Ivan Viđen je rekao kako u istražnim radovima nisu bitne samo znanstvene spoznaje, nego i saznanja za buduću obnovu.

“Sve što je nakon sondiranja oku vidljivo je tek vrh ledene sante jer se puno toga još može pretpostaviti. Kroz više degradacija u 20. stoljeću u samostanu je puno toga ‘zamagljeno’ nadogradnjom, pregradnjom, devastacijom i neodržavanjem. Cilj je istraživanja sondiranjem pronaći raniji, autentični izgled građevine te odrediti razvojne faze. Istraživanja će nam pomoći da Lokrum smjestimo u pravi europski kontekst kojemu pripada”, istaknuo je Viđen.

Predstojnica Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku Mara Marić – zavod je izradio vrtnu studiju za obnovu benediktinskih i Maksimilijanovih perivoja

“Utvrdili smo zastupljene povijesne slojeve kako bismo odredili metode obnove te procijenili što će se predstaviti javnosti. Obuhvatili smo područje pristupnih vrtova od luke Portoča do samostana te vrtova u okviru kompleksa s preko 2300 biljaka i utvrdili da su najviše obilježeni fazom Maksimilijana, koji je čitav otok tretirao kao perivoj, ali i pokusnu stanicu za aklimatizaciju preko 150 egzotičnih vrsta iz cijelog svijeta, od ananasa i banane do orhideje i sekvoje”, rekla je Marić.

Maksimilijan je, podsjetila je Marić, bio pasionirani botaničar i krajobrazni arhitekt koji je naredio i osobno sudjelovao u svim radovima.

“Grafička dokumentacija potvrđuje da su ovi vrtovi nastali po njegovom konceptu. Nemoguće je vratiti vrt iz njegova vremena, ali nastojat ćemo vrt obnoviti da podsjeća na njegovo vrijeme”, izjavila je Marić i dodala kako je nedavno utvrđeno da je Maksimilijan u prvom nacrtu pristupnih vrtova iz 1860. godine koristio naziv Alameda, urbanističko-pejsažnu formu iz Španjolske.

“Riječ je o zelenoj zoni u središtu grada, javnog karaktera, sa šetalištem u hladovini visokih stabala. Pretpostavljamo da je i Maksimilijanova namjera bila osnovati polujavni perivoj za korištenje građanima Dubrovnika. Nastojat ćemo ga na taj način i obnoviti”, najavila je Marić.

(Hina)

foto: youtube (screenshot)

Tagovi: benediktinski samostan, dubrovnik, Ivica Grilec, Lokrum, obnova, Zvjezdana Tolja,