Pandemija koronavirusa uzrokovala povećani rast uvoza hrane u zemlju
Hrvatska robna razmjena pokazuje izrazito lošu sliku konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda i zabrinjavajuću strukturu proizvodnje
Kriza uzrokovana korona virusom dodatno je potaknula uvoz hrane i povećala deficit hrvatske poljoprivrede, pokazuje objavljena analiza konzultantske tvrtke Smarter.
U analizi se navodi da je tijekom prva tri mjeseca ove godine vrijednost hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila 564,3 milijuna eura, dok je vrijednost uvoza bila 861,7 milijuna eura, čime je ostvaren deficit od 297,3 milijuna eura.
U odnosu na isto razdoblje lani izvoz je povećan 7,3 posto, a uvoz 9,1 posto, dok je deficit narastao 12,6 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 65,5 posto i u odnosu na isto razdoblje lani manja je za 1,1 postotni bod.
Kako je korona kriza krenula krajem veljače, očekivalo se da će se barem trendovi u uvozu i izvozu hrane početi mijenjati i okrenuti negativna kretanja koja su prisutna godinama.
“Nažalost, to se u prvom tromjesečju ipak još nije dogodilo, a svi pokazatelji upućuju na još značajniji rast uvoza”, ističe se u analizi.
Procjene govore da će rast uvoza možda biti ublažen u iduća tri mjeseca, ali će izvoz sigurno pasti, a uvoz se neće značajnije zaustaviti jer ne proizvodimo dovoljno hrane za vlastite potrebe, kažu u Smarteru.
Zbog cijele situacije “potrebno je pratiti, analizirati i utvrditi koji proizvodi imaju mogućnost brže supstitucije uvoza te kako njihovu proizvodnju potaknuti dozvoljenim tržišnim mjerama i jačim radom s proizvođačima te boljom organizacijom proizvodnje”, ističe se u analizi.
Prema podacima iz Smarterove analize, u prva tri mjeseca najznačajniji izvozni proizvodi bile su žitarice, ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralješnjaci, razni prehrambeni proizvodi, proizvodi od žitarica, brašna, škroba ili mlijeka, slastičarski proizvodi, te kakao i kakao proizvodi.
Najviše se pak uvozilo meso i klaonički proizvodi, proizvodi od žitarica, brašna, škroba ili mlijeka, slastičarski proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja peradi i ptičja jaja te prirodni med i jestivi proizvodi životinjskog podrijetla
“Hrvatska je sve snažnije ovisna o uvozu s tržišta EU-a, a sve manje izvozimo na tržišta zemalja CEFTA-e koje su nam nekada bila najznačajnija izvozna tržišta, a koja sada pomalo gubimo”, istaknula je stručnjakinja Smartera Zvjezdana Blažić.
Zabrinjavajućim drži što deficit bilance s EU-ovim zemljama enormno raste, a suficit sa CEFTA-inim zemljama se smanjuje.
Analiza je pokazala kako u prva tri ovogodišnja mjeseca nije došlo do bitnih promjena u izvoznim tržištima i proizvodima koje plasiramo pa je tako lista pet najvažnijih izvoznih odredišta ostala nepromijenjena – Italija, Slovenija, BiH, Njemačka i Austrija.
No, zabrinjavajuće je da nam je uvoz s najvećih tržišta na koje izvozimo, rastao po većoj stopi nego što smo izvozili na naša najveća izvozna tržišta.
U Smarteru zanimljivim navode podatak da se od početka godine među prvih pet zemalja s kojima smo imali suficit pojavila Rusija, dok je sa Srbijom suficit smanjen.
Slaba konkurentnost poljoprivrede uzrok povećanja deficita
Blažić ističe kako hrvatska robna razmjena pokazuje izrazito lošu sliku konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda i zabrinjavajuću strukturu proizvodnje.
“Uzme li se u obzir da smo zemlja malih posjeda, na kojima je teško opravdati proizvodnju ratarskih kultura koje za ostvarenje prosječnih prinosa zahtijevaju znatno veće poljoprivredne površine, postaje još teže opravdati ovakvu strukturu poljoprivrede”, kazala je.
Naši su proizvođači, kako je kazala, skloni jako niskim rizicima i malim ulaganjima u poljoprivredu, teško mogu konkurirati svojim cijenama i potrebnim količinama, a tu je i politika trgovačkih lanaca koji često uvoze proizvode iz svojih matičnih zemalja i često raspolažu i svojim privatnim robnim markama.
“Hrvatski neudruženi proizvođači često nemaju potrebne količine za redovnu isporuku u trgovačke lance, a udruživanju se i dalje opiru”, ističe Blažić.
“Bez promjene paradigme nećemo niti u idućim mjesecima, unatoč rastu svijesti o potrebi potrošnje domaćih proizvoda, imati bitno drugačije pokazatelje. Dapače možemo očekivati daljnje povećanje deficita”, zaključuje se u analizi.
(Hina)
foto: pixabay
