Hrvatska može u sljedeće dvije godine ispuniti svoja dva cilja, ulazak u šengenski prostor i eurozonu i za to ima punu potporu i razumijevanje unutar Europske unije, izjavio je u petak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković.
Plenković je prošli tjedan sudjelovao na dvodnevnom samitu čelnika država članica EU-a, a na kraju je održan i samit eurozone u inkluzivnom formatu, što znači da su sudjelovale sve članice EU-a, a ne samo one koje dijele zajedničku valutu.
“Naš temeljni cilj je ulazak u Schengen za što smo ispunili sve tehničke kriterije, želimo ući 2022. i mislim da ćemo u tome uspjeti jer ne vidim više nikakve prepreke. Također, što se tiče europodručja, Hrvatska ispunjava sve obveze iz akcijskog plana i ambicija je da uđemo početkom 2023. godine”, rekao je Plenković.
To znači da bi Hrvatska na 10. obljetnicu svoga članstva u EU-u postala dio najužih integracija.
Plenković je dodao da za ispunjavanje tih ambicija Hrvatska ima potporu svih relevantnih čimbenika u EU-u.
Nijedna slavenska zemlja nije potpisala pismo o Mađarskoj
Jedna od tema samita, koja uopće nije bila na dnevnom redu, ali se nije mogla izbjeći, bilo je pitanje prava LGBTIQ osoba, nakon što je mađarski parlament nedavno izglasao zakon koji je ocijenjen kao diskriminatoran prema seksualnim manjinama.
Plenković je rekao da u toj raspravi namjerno nije sudjelovao jer je smatrao da za to nema potrebe.
“Ono što je bitno jest da je Hrvatska protiv bilo kakve diskriminacije, poštujemo ljudska prava, prava svih manjina i tu nemamo nikakvih dilema”, rekao je.
Istaknuo je da je u ovakvim situacijama posao Europske komisije da vidi je li riječ o kršenju pravne stečevine i vrijednosti na kojima počiva EU-a i da ako se to ustanovi pokrene odgovarajuće postupke.
Pred početak samita čelnici 17 država članica potpisali su pismo u kojem su kritizirali mađarski zakon i pozvali na poštivanje prava svih manjina. Hrvatska nije bila među potpisnicima toga pisma.
“Nismo mi tu jedini. Nijedna slavenska zemlja nije se pridružila tom pismu. Ogromna je razlika između zemalja srednje i istočne Europe s jedne strane i zapadne Europe s druge strane”, rekao je Plenković.
Dodao je da su ovakve teme pune naboja, da dijele države članice, a da bi Europska unija zapravo trebala raditi na zajedništvu, premošćivati razlike među njima.
“Ove teme, koje su nerijetko ideološki obojene posljednjih godina munjevito dovode do raskola, do politizacije i svatko tu nastoji dodvoriti se svom biračkom tijelu”, rekao je Plenković.
O konstitutivnosti u BiH
Odgovarajući na pitanje novinara o rezoluciji o BiH koju je u četvrtak izglasao Europski parlament i u kojoj se ne spominju konstitutivni narodi, što je bio slučaj u posljednjih nekoliko godina, Plenković je ponovio da to samo po sebi neće promijeniti činjenicu da u BiH žive tri konstitutivna naroda i da je to ustavna kategorija.
Rekao je da je Europska pučka stranka, kojoj pripada HDZ i HDZ BiH, imala amandman na tu rezoluciju u kojem se tražilo da se spomenu konstitutivni narodi, ali da to nije dobilo potporu socijalista, liberala i zelenih.
Plenković je rekao da ostali hrvatski zastupnici, koji su svi glasali za amandman, nisu uspjeli uvjeriti druge zastupnike u svojim klubovima i pridobiti ih da glasaju.
“To je problem, da su oni uspjeli nagovoriti svoje kolege iz kluba socijalista onda bi amandman prošao. Ne znam kako oni nisu mogli utjecati na svoje kolege, prije par godina je to prolazilo uz njihovu potporu, a sada se nešto promijenilo, ne kod nas nego kod njih”, rekao je Plenković.
Plenković je još jednom pozvao sve građane da se cijepe jer je to jedini način za povratak u normalno funkcioniranje države i društva.
“Do 1. srpnja dobit ćemo tri milijuna i tristo tisuća doza cjepiva, dakle dovoljno cjepiva za svakoga tko se želi cijepiti”, rekao je Plenković.
Upozorio je da Hrvatska kao turistička zemlja mora posebno biti oprezna jer ako se negdje pojave žarišta zaraze zbog neodgovornog ponašanja, vrlo brzo mogu reagirati države članice iz kojih turisti dolaze i uvesti mjere koje će ih odvratiti od odlaska u Hrvatsku.
(Hina)
foto: unsplash