Rijeka, Pula i Dubrovnik ovogodišnji su šampioni digitalne spremnosti u Hrvatskoj
Istraživanje je pokazalo i da je Komunikacija između gradske uprave i građana najučinkovitija u Rijeci, Zagrebu i Varaždinu
Rijeka, Pula i Dubrovnik ovogodišnji su šampioni digitalne spremnosti u Hrvatskoj, pokazala je Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova koju je provela konzultantska tvrtka Apsolon.
Apsolon je treću godinu zaredom objavio tu analizu kojoj su glavni ciljevi istražiti digitalnu spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova te usporediti njihov napredak u odnosu na prethodne godine.
Ukupni pobjednik prema cjelokupnom Kompozitnom indeksu digitalne spremnosti hrvatskih gradova, koji je sastavljen kao ponderirana kombinacija pet indeksa (dostupnost i kvaliteta e-Usluga, servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja, dostupnost gradskih podataka, participacija građana u odlučivanju te komunikacijski kanali između gradske uprave i građana) i ove je godine Rijeka.
U skupini srednjih gradova pobjedu je odnijela Pula, a u skupini manjih gradova Dubrovnik, koji je zauzeo i treće mjesto među svim gradovima, navodi se u utorak objavljenom priopćenju.
Ovogodišnji rezultati u području Dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima pokazuju da se u kategoriji velikih gradova ponovno ističe Rijeka, među srednjim Pula, a u kategoriji malih gradova na prvom je mjestu Dubrovnik.
U području Servisnih informacija i objedinjenih sustava plaćanja kao vodeći gradovi posebno su se istaknuli Rijeka, Dubrovnik, Zagreb i Šibenik.
Rijeka, Zagreb, Pula i Karlovac istaknuli su se najvećim opsegom otvorenih podataka kroz portale otvorenih podataka ili implementirane geografske informacijske sustave (GIS) za kartografsku prezentaciju prostornih podataka.
Uz Rijeku i Zagreb, najveći rast po indeksu Dostupnost gradskih podataka ostvarili su Split, Pula, Šibenik, Bjelovar i Dubrovnik, dok ostali gradovi bilježe blaži rast ili stagnaciju u odnosu na prošlu godinu.
Indeks Participacije građana u odlučivanju, koji obuhvaća digitalne platforme putem kojih gradske uprave uključuju građane u odlučivanje te dostupnost proračuna građanima, razinu njegove prilagođenosti i transparentnosti, pokazuje značajno veći raspon u odnosu na prošlu godinu.
Tako su najbolje rezultate ostvarili Dubrovnik i Rijeka, dok su značajan napredak zabilježili Split i Slavonski Brod.
Istraživanje je pokazalo i da je Komunikacija između gradske uprave i građana najučinkovitija u Rijeci, Zagrebu i Varaždinu.
Pomaci vidljivi, no važno je iskoristiti fondove EU
Kompozitni indeks, kako ističu iz Apsolona, pokazao je da gradovi rade na razvoju novih rješenja zbog čega su kod svih vidljivi pomaci u odnosu na prošlu godinu. Tako je 12 od 20 gradova povećalo svoju digitalnu spremnost za više od 10 posto, dok je najveći napredak zabilježen kod Splita, Dubrovnika i Rijeke.
Članica Uprave Apsolona Mirjana Samardžić Novoselec je istaknula kako se gradovi sve više prilagođavaju novom načinu poslovanja, omogućujući obavljanje javnih usluga iz vlastitog doma, a počinje se uvoditi i sustavna online komunikacija s građanima.
Iako se spomenuti procesi odvijaju sporo i tek su u začetku, u doba covid-19 krize zabilježeni su značajniji napreci te je tako 2020. pokazala rastući trend razvoja digitalnih kanala i oblika komunikacije gradskih uprava, kazala je.
“Hrvatskim gradovima upravo sada predstoji dinamično razdoblje u kojem će, uz povećanu financijsku podršku fondova EU, moći planirati i provoditi razvojne koncepte koji će značajno unaprijediti kvalitetu života u urbanim područjima”, poručila je Samardžić Novoselec.
(Hina)
foto: unsplash
