Sječa stabala na Marjanu počinje u ožujku
Kako je najavio, nakon što se zaustavi šteta i šuma očisti od potkornjaka, posadit će se autohtona vegetacija - borovi, na nekim će se mjestima zasaditi druge vrste - hrast, jasen i ostalo, a zaražena stabla bit će "zbrinuta u stalnom licenciranom deponiju".
Oko milijun i pol kuna stajat će kompletan zahvat suzbijanja epidemije širenja mediteranskog potkornjaka na Marjanu, gdje je zaraženo od 30 do 35 posto ukupne drvne zalihe, a sječa stabala trebala bi početi početkom ožujka i trajati do kraja lipnja, najavljeno je u srijedu u Splitu na konferenciji za novinare u Javnoj ustanovi za upravljanje Park-šumom Marjanom, piše Nacionalni Portal, prenoseći Hina-u.
Ravnatelj te ustanove Damir Grubišić rekao je da su zbog požarne sezone ograničeni vremenom te da je riječ o specifičnoj situaciji jer je šuma u središtu grada. Na Marjanu žele spasiti ono što se spasiti da, a zahvat koji žele provesti iziskuje profesionalan i organiziran pristup.
“Od Hrvatskoga šumarskog instituta smo tražili izradu akcijskoga plana i u njemu stoje sve mjere koje moramo napraviti. Vlake (trase) su trebale biti napravljene prije 20 godina. Volonteri su u ovoj situaciji otegotna okolnost zato što prijeti opasnost od ozljeda i smrtnih slučajeva. Ovo nisu radne akcije, nego hitna mjera koju treba provesti da bismo spasili Marjan”, objasnio je Grubišić na početku.
Dodao je da će napraviti privremeni put u šumi kako bi mogli pristupiti zaraženim stablima, a za zahvat su dobili rješenje Inspektorata zaštite okoliša Splitsko-dalmatinske županije i konzervatora, nakon čega će zatražiti hitne mjere zaštite prirode. Suglasnost za izvođenje pripremnih radova treba im poslije toga dati Upravno vijeće te javne ustanove, nakon čega zahtjev predaju gradonačelniku, koji treba dati suglasnost za pokretanje javne nabave. Šumu će podijeliti na istočni i zapadni dio s obzirom na požarni put, osloboditi jedan dio šume, prikupiti sve suglasnosti i pokrenuti javnu nabavu za izbor izvođača za sječu, izvlačenje i odlaganje zaražene drvne mase.
Na novinarsko pitanje hoće li tko odgovarati za to što se, s obzirom na to da je potkornjak otkriven 2016., do danas ništa nije učinilo, ravnatelj Grubišić je odgovorio kako je to pitanje za druge, podsjećajući da je on ravnatelj te ustanove postao 1. srpnja 2018.
Voditelj Stručne službe Ivan Ljubić rekao je odgovarajući na novinarska pitanja da točna količina zaraženih stabala nije poznata jer je to jako teško utvrditi s obzirom na to da je klima takva kakva jest – zime su neuobičajeno tople pa su potkornjaci aktivni do duboko u prosinac.
“Približno 30 do 35 posto ukupne drvne zalihe bila bi naša procjena da je potkornjak zahvatio, a ukupnu točnu količinu ćemo znati tek nakon provođenja sveobuhvatne doznake na razini čitave gospodarske jedinice, što je izrazito kompleksan posao. Otegotna okolnost je apsolutna neprohodnost vrlo velikog dijela šume, što doslovno fizički onemogućava kretanje i dodatno usporava čitav proces. Prema zakonskim propisima, u roku od dvije godine šumoposjednik je dužan sanirati nastalu štetu”, rekao je Ljubić.
Kako je najavio, nakon što se zaustavi šteta i šuma očisti od potkornjaka, posadit će se autohtona vegetacija – borovi, na nekim će se mjestima zasaditi druge vrste – hrast, jasen i ostalo, a zaražena stabla bit će “zbrinuta u stalnom licenciranom deponiju”.
