Split: Mladić optužen zbog krijumčarenja iranskih migranata
U optužnici stoji da je on od zasad nepoznate osobe 17. prosinca putem mobilne aplikacije dobio poruku da su iranski migranti nezakonito ušli u Hrvatsku, s podacima gdje se točno nalaze.
Zbog pokušaja krijumčarenja četvorice iranskih migranata u dobi od dvadesetak godina, protiv njihova vršnjaka, 23-godišnjeg mladića iz Dalmacije, splitsko Općinsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu zbog kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Schengenskog sporazuma, piše Nacionalni Portal, prenoseći Hina-u.
Tužiteljstvo je u srijedu objavilo kako 23-godišnjaka tereti da je kao dio šire međunarodne organizacije krijumčarenja ljudi, za dogovorenih 1300 eura pokušao ilegalno prevesti Irance preko hrvatskog teritorija.
U optužnici stoji da je on od zasad nepoznate osobe 17. prosinca putem mobilne aplikacije dobio poruku da su iranski migranti nezakonito ušli u Hrvatsku, s podacima gdje se točno nalaze.
Svojim BMW-om dubrovačkih registracija dan poslije se dovezao do lokacije gdje su ga čekali Iranci, a koje je po dogovoru trebao prevesti do Zagreba, gdje bi mu bilo isplaćeno 1300 eura.
S njima se automobilom uputio autocestom A1 prema Zagrebu, no nedugo nakon što su krenuli, već na odmorištu Radošić kod Splita, zatekli su ih policajci i uhitili, stoji u optužnici.
Prijeti mu zatvorska kazna od šest mjeseci do deset godina
Kaznenim zakonom je za kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Schengenskog sporazuma propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a od
počinitelja se zahtijeva da je znao i morao znati da se radi o osobama koje nisu hrvatski državljani i da je njegov krajnji cilj usmjeren k ostvarenju protupravne imovinske koristi.
Neće se raditi o kaznenom djelu ako nema treće osobe (počinitelja) koja omogućuje ili pomaže jednoj osobi ili više njih da nezakonito uđu, borave i kreću se na teritoriju RH, države članice EU-a ili potpisnice
Schengenskog sporazuma. Dakle, kad osoba sama nezakonito ulazi, kreće se ili boravi na navedenom području ona u tom slučaju ne čini ovo kazneno djelo.
Ako je počinjenjem ovog kaznenog djela doveden u opasnost život ili tijelo osobe koja nedozvoljeno ulazi u članicu EU, ili je nad njom postupano na nečovječan ili ponižavajući način, ili pak ako je djelo počinila službena osoba u obavljanju službene dužnosti, radit će se o kvalificiranom obliku za koji je predviđena veća kazna – kazna zatvora od jedne do osam godina.
Ako je kazneno djelo počinjeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije, propisana je kazna zatvora od jedne do deset godina, dok je za spomenuti kvalificirani oblik u istom slučaju predviđena kazna zatvora od tri do
dvanaest godina.
UN upozorava da krijumčarenje ljudi i dalje dobrim dijelom ostaje nekažnjeno
Inače, Ujedinjeni narodi su početkom ove godine u izvješću upozorili da je krijumčarenje ljudi, muškaraca, žena i djece žrtava kriminala, koji ide od spolne zlouporabe do uzimanja organa, i dalje dobrim dijelom nekažnjeno diljem svijeta.
Unatoč novijem trendu porasta broja presuda izrečenih za kazneno djelo trgovine ljudima u Africi i na Bliskom istoku, ukupan broj presuda na tim područjima i dalje je veoma malen, upozorava UN-ov Ured za suzbijanje zlouporabe droga i kriminala (UNODC) sa sjedištem u Beču.
“Krijumčarima gotovo da ne prijeti izvođenje pred sud”, dodaje se u tom dokumentu te poziva na jačanje međunarodne suradnje radi progona kriminalnih mreža.
