Županijska vijećnica stranke Pametno Natalija Rajčić i njena stranačka kolegica iz splitskog Gradskog vijeća Kristina Vidan u petak su ocijenile kako je Centar za otpad u Lećevici županijska “rupa bez dna” za koju se ne zna hoće li i kada biti izgrađena.
Rajčić je na konferenciji za novinare podsjetila kako su u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2005. osnovali tvrtku za izgradnju Centra za otpad u Lećevici, potrošili dosta novca i do danas nisu napravili ništa. Iako se već godinama govori o otvaranju Lećevice, sada je upitno hoće li se otvoriti za dvije godine, upozorila je te dodala kako će Centar u Lećevici, bude li otvoren 2020., tada najvjerojatnije biti zastario.
Iako se oko 70 posto sredstava osigurava iz EU fondova, zbog kašnjenja projekta novac se koristi na zastarjele stvari i obradu preostalog otpada, umjesto investiranja u primarno razdvajanje. Apsurdno je da je studija izvedivosti, strateški dokument prikaza financijske održivosti projekta, napisana samo na engleskom jeziku. Prijevod je navodno jako skup, što je smiješno obzirom na isplaćene dodatke na plaće nekim zaposlenicima i to – za uspješnost u radu. Kad se sve zbroji te plaće zaposlenika i drugi troškovi, dolazimo do iznosa od oko dva milijuna kuna godišnje, a centar nema ni kamen-temeljac”, rekla je Rajčić.
Splitska gradska vijećnica Kristina Vidan je, izražavajući sumnju u otvaranje Lećevice, zatražila od Grada Splita da preuzme odgovornost za zbrinjavanje vlastitog otpada u budućnosti.
Očekujući spas od ‘vertikale vlasti’ stvoreno je brdo smeća od 106 metara pa stanovnici Kile više ne vide Klis, a mušice, štakori i galebovi Karepovca, ‘naselili’ su se po okolnim kvartovima, naglasila je.
Dodala je kako je zadnja površina Karepovca, koja je u pripremi, dostatna za odlaganje idućih šest godina te upitala:”A što nakon toga? Što ako Lećevica ne bude izgrađena?”.
Godinama upozoravamo da treba prestati ‘prebacivanje loptice’ s Grada Splita na “Čistoću” i obrnuto, vrijeme je za djela, a ne prazne riječi, rekla je Vidan.
To je, kaže, prikupljanje reciklabilnog ‘od vrata do vrata’, moderna kompostana i sortirnica, zeleni otoci u krugu od 250 metara do svakog korisnika – 360 zelenih otoka, sedam reciklažnih dvorišta, spremnici za biootpad, informiranje i educiranje građana kako bi znali gdje i kako odvajati otpad te naplata takva da više plaća onaj koji više otpada i stvara, zaključila je Vidan.
(Hina)
FOTO: HINA/ Mario STRMOTIĆ/ ua