U Zadru predstavljeni hrvatsko-talijanski projekti za zaštitu Jadrana
"Samo šest posto je strogo zaštićenih područja Jadrana, a taj postotak mora rasti barem pet do šest puta kako bismo dostigli zadane ciljeve Strategije bioraznolikosti do 2030. godine"
Gospodarski interesi na jadranskom području usko su povezani sa zaštitom mora i bioraznolikosti, istaknuto je u utorak na konferenciji “Inovativna rješenja za održivost Jadranskog mora” u Zadru na kojoj su predstavljeni projekti za zaštitu Jadrana”InnovaMare” i “SUSHI DROP” .
Strateškim projektom “InnovaMare” povezali bi se dionici iz privatnog, znanstvenog i javnog sektora kako bi se razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe praćenja, kontrole i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru, a na konferenciji je najavljeno osnivanje Centra izvrsnosti u podvodnoj robotici i senzorici sa sjedištem u Šibeniku.
Osnovna misija je dugoročna zaštita Jadrana, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš, govoreći kako je ukupna vrijednost projekta, na kojem sudjeluje 14 partnera iz Hrvatske i Italije, 5,6 milijuna eura. Financiran je iz EU-ovog prekograničnog programa Interreg Hrvatska – Italija.
Radoš je istaknuo da je “na Jadranu gospodarska aktivnost uvelike povezana s morem, te stoga moramo paziti da ga zaštitimo od zagađenja, odnosno stvorimo sustav koji će očuvati ekologiju i stvoriti novu vrijednost”.
“Samo šest posto je strogo zaštićenih područja Jadrana, a taj postotak mora rasti barem pet do šest puta kako bismo dostigli zadane ciljeve Strategije bioraznolikosti do 2030. godine”, podvukao je Radoš dodajući kako je ovo prvi ovakav projekt kojemu su nositelji iz Hrvatske. Strategije Europske unije za bioraznolikost do 2030. godine ima za cilj uspostaviti zaštićena područja na najmanje 30 posto europskih mora i isto toliko kopna.
Jadran ima svoj jedinstven ekosustav naglasio je zadarski župan Božidar Longin koji je ocijenio kako je suradnja s Italijom po pitanju Jadranskog mora od presudne važnosti.
“Kako se živi za more i od mora primjer je baš Zadarska županija koji ima razvijeno ribarstvo i nautički sektor pa nam je od iznimne važnosti zaštita Jadrana koja će se omogućiti ovakvim projektom. Tako će od mora živjeti i naši potomci, kao što su to uspijevali naše bake i djedovi”, kazao je Longin.
U raspravi je Iain Shepherd, viši stručnjak Opće uprave Europske komisije za pomorstvo i ribarstvo, naglasak stavio na Blue Invest platformu koja pomaže malim tvrtkama da realiziraju svoje inovativne ideje kako bi se aktivnostima vezanima za mora i obalna područja dodatno pojačao ekonomski rast i razvoj te očuvanje eko-sustava.
“Ta Plava ekonomija će dati ogroman doprinos Europskom zelenom planu, što u konačnici znači manja emisija stakleničkih plinova”, dodao je Shepherd.
U plavom gospodarstvu u Hrvatskoj, prikazano je u izvješću Europske komisije, zaposleno je oko 170 tisuća oko koje generira oko 3,6 milijardi eura bruto dodane vrijednosti. Na razini Europske unije radi se o prometu od 750 milijardi eura i 218 milijardi eura bruto dodane vrijednosti.
U sklopu konferencije potpisano je i pismo namjere za uspostavu Centra izvrsnosti u podvodnoj robotici i senzorici u Šibeniku. Šibensko-kninski župan Goran Pauk je istaknuo da ugovor “donosi ubrzan razvoj tehnologije i znanosti”, a u isto vrijeme “potiče tehnološke inovacije, posebno projekte koji se vežu uz more i priobalje”.
Potpisnici pisma namjere su Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković, Šibensko-kninska županija i Hrvatska gospodarska komora koja je i organizator ove konferencije, u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Sveučilištem u Bologni, ispred projekta “Sushi-Drop” koji će biti predstavljen u srijedu.
Morska su staništa vrlo složeni i krhki ekosustavi, osjetljivi na zagađenje, pretjerani ribolov i druge ljudske aktivnosti koje ometaju njihovu održivosta Jadransko more suočeno je s velikim utjecajima zagađenja, koje utječe na brojne gospodarske sektore, od turizma do ribolova i poljoprivrede, istaknuli su organizatori u najavi konferencije.
Za očuvanje Jadranskoga mora potreban je i ekosustav dionika koji uključuje multidisciplinarni pristup te povezivanje sveučilišta, industrije, kreatora politika i građanstva, što je i cilj projekata nastalih u okviru Interreg programa Italija-Hrvatska – InnovaMare i SUSHI DROP.
Konferenciju “Inovativna rješenja za održivost Jadranskog mora” za kreatore politike i dionike u plavom gospodarstvu i plavim tehnologijama organizirali su projektni partneri, Sveučilište u Rijeci i Hrvatska gospodarska komora ispred projekta InnovaMare zajedno s partnerima Splitsko-dalmatinskom županijom i Alma Mater Studiorum – Sveučilište u Bologni ispred projekta SUSHI DROP.
Projekt SUSHI DROP (SUstainable fiSHeries wIth DROnes data Processing) bavi se razvojem prilagođenog podvodnog drona (UUV tehnologija) s akustičnom opremom i optičkom tehnologijom, a za potrebe razvoja neinvazivne metode procjene stanja okolišnog staništa, populacije ribljih stokova i općenito praćenje stanja bioraznolikosti morskih ekosustava na područjima gdje nije moguće klasično uzorkovanje.
(Hina)
foto: unsplash
