Svake godine visoke temperature utječu na zdravlje mnogih ljudi, posebno starijih, dojenčadi, ljudi koji rade na otvorenom i kroničnih bolesnika. Vrućine mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Štetni učinci vrućina na zdravlje u velikoj se mjeri mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom uz istovremenu zaštitu od bolesti uzrokovane koronavirusom (COVID-19).
Rashladite se u vrijeme vrućina! Tijekom razdoblja vrućina, važno je rashladiti se kako biste izbjegli negativne učinke na zdravlje.
Klonite se vrućine
Izbjegavajte izlazak i naporan tjelesni rad u najtoplijem dijelu dana. Osjetljive skupine stanovništva trebaju iskoristiti najpovoljnije vrijeme za kupovinu, kad god je to moguće. Potražite hlad. Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu i, ako je potrebno i moguće, provedite 2-3 sata u rashlađenom prostoru, poštujući fizičku udaljenost najmanje 1 metar. Rashladite svoj dom Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj stan ili kuću. Smanjite zagrijavanje tijekom dana pomoću zavjesa ili roleta i isključite što više električnih
uređaja.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
Nosite laganu i široku odjeću, koristite laganu posteljinu, tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi i redovito pijte vodu, izbjegavajući alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
Klonite se vrućine u vrijeme pandemije COVID-19
Izbjegavajte izlaganje suncu ili temperaturama višim od 25°C jer nema dokaza da to sprječava ili liječi COVID-19, a povećava rizik za zdravlje (opekline i bolesti uzrokovane vrućinom). Možete se razboljeti od COVID-19 bez obzira koliko je sunčano ili vruće vrijeme, stoga zaštitite sebe i druge redovitim pranjem ruku, kašljanjem u presavijeni lakat ili maramicu i izbjegavanjem dodirivanja lica.
Na što je još jako bitno obratiti pozornost:
Mislite na svoje zdravlje, ali provjerite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive bi osobe mogle zatrebati
pomoć tijekom vrućih dana. Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomognite mu da dobije savjet i podršku poštujući preporuke za fizičku udaljenost.
Ako se vi ili drugi oko Vas osjećaju loše (vrtoglavica, slabost, tjeskoba, izrazita žeđ ili jaka glavobolja), potražite pomoć. Što prije otiđite na hladnije mjesto i izmjerite temperaturu. Pazite da hipertermiju ne zamijenite s vrućicom. Ako postoji sumnja, odmarajte se u hladnom okruženju najmanje 30 minuta i pijte vodu da nadoknadite tekućinu, izbjegavajući pritom alkohol i napitke s previše šećera i kofeina. Ako tjelesna temperatura ostane visoka, vjerojatno se radi o vrućici i trebali biste se savjetovati s liječnikom. Ako tjelesna temperatura padne i osoba se osjeća bolje nakon odmora u rashlađenoj prostoriji, to je vjerojatno povezano s toplinskim stresom.
Stariji ljudi i ljudi s već postojećim kroničnim bolestima (poput astme, dijabetesa i srčanih bolesti), trebaju veću pažnju posvetiti svom
zdravlju jer su osjetljiviji na utjecaj vrućine, kao i skloniji komplikacijama COVID-19.
Ako imate bolne grčeve u mišićima, odmah se smirite i legnite u rashlađenu prostoriju te pijte tekućinu koja sadrži elektrolite. Potražite pomoć ako grčevi traju duže od jednog sata. Posavjetujte se s liječnikom, ako osjetite neobične simptome, ako simptomi traju duže ili ako sumnjate na vrućicu. Odmah pozovite liječnika / hitnu pomoć ako netko ima vruću suhu kožu i delirij te ako ima grčeve ili je bez svijesti.
foto: unsplash