Filmovi iz povijesti Kino kluba Split u Barceloni
Kako je izvijestio Hrvatski audiovizualni centar, prikazat će se digitalizirani filmovi nastali od 1965. do 1989. godine.
U prestižnom Centru za suvremenu kulturu u Barceloni 24. siječnja prikazat će se selekcija filmova iz arhiva Kino kluba Split, prema izboru Mariane Hristove, bugarske kritičarke koja je u ljeto 2016. bila polaznica međunarodne radionice 5C namijenjene mladim filmskim kritičarima, a čije su splitsko izdanje organizirale udruge Balkanski kulturni krug i Kino klub Split.
Kako je izvijestio Hrvatski audiovizualni centar, prikazat će se digitalizirani filmovi nastali od 1965. do 1989. godine. To su “Mrtvi dan” Ivana Martinca, “L’abandon” Vjekoslava Nakića “Bageri proždiru zemlju” Martina Crvelina, “Caffe Manon” Ranka Kursara, “Koncert” Lordana Zafranovića, “Florescencije” Ante Verzottija, “Tango de la muerte” Branka Karabatića, “Zrcalo” Luke Bezića, “Usta puna vode” Žarka Batinovića i “Ovdje smo posve sami” Petar Fradelić.
Martinac donosi atmosferu kišnog grada na 1. siječnja svojom prepoznatljivom poetskom refleksivnošću i ritmiziranom montažom prizornih atrakcija, Nakić strukturalnim modelom komponiranja razlaže teme vremena i prolaznosti, samoće i ništavila, dok Crvelin suprotstavlja likove vremešnih šetača po Rivi s prizorima grabilice bagera koja nasipava zemlju u more.
O FILMOVIMA
U jednom od rijetkih sačuvanih radova Ranka Kursara prenosi se užurbana atmosfera na prometnoj terasi splitskog kolodvora, Zafranović u dugom hodu od Peristila do Bačvica s leđa prati troje alkoholiziranih glazbenika i i jednu djevojku, Verzotti u svom filmu uspješno spaja osjećaj uzbuđenja s temom destrukcije.
Karabatićev film dijalektički sukobljava nenarativnu sliku, satni mehanizam, kazaljke, jureći automobil – aludirajući na prolaznost, s tri narativne razine predstavljene zvučnim uzorcima, Bezić u postmodernističkom hommageu ranijim filmovima klupskih kolega, metodom aproprijacije i ponavljanjem kadrova u različitom trajanju, integrira reinterpretirane filmove u posve novi kontekst.
Batinovići prikazuje osjećanje otuđenosti između dvoje mladih ljudi, naglašavajući klaustrofobiju i tjeskobu, dok Fradelić kombinira snimke prizora uhvaćene s prozora kluba izražavajući osjećaje zle slutnje nadolazećeg vremena.
Kino klub Split od 1952. pruža prostorne, tehničke i produkcijske uvjete za obrazovanje, proizvodnju i prezentaciju kulturno-umjetničkih sadržaja. Djeluje kroz tri primarna područja – edukaciju, produkciju i arhiv.
Kako stoji na njihovim stranicama, Klub je otvoren i fleksibilan sustav, koji je u mogućnosti brzo reagirati na zahtjeve i potrebe članova i sredine, te realizirati i programe i ideje koje nisu unaprijed predviđene ili planirane, a sve u svrhu poboljšanja rada i razvijanja znanja, vještina, kritičkog mišljenja i kreativnosti sudionika.
Do danas se u klubu formiralo pet generacija autora i autorica. U proteklih šezdeset godina realizirano je više od 600 kratkometražnih uradaka, od čega oko 290 na filmskoj vrpci. Na brojnim smotrama, revijama i festivalima neprofesijskog i alternativnog filma, kod kuće i u inozemstvu, klub je mnogo puta nagrađivan, uvrstivši se tako među najproduktivnije i najuspješnije klubove u Hrvatskoj.
FOTO: Pixabay
