Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je u ponedjeljak dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine i potom zapovjedio ruskoj vojsci da odmah tamo krene u “operaciju očuvanja mira”, što je izazvalo oštre osude Zapada i pojačalo strahove da je rat na pomolu, prenosi Index.
Zasad je nejasno hoće li ulazak ruske vojske u samoproglašene republike značiti i početak invazije na Ukrajinu. Još nije poznato kakva će biti brojnost ruskih “mirovnjaka” i kakva će im biti zadaća.
Osude sa Zapada nije trebalo čekati. EU, NATO, SAD, UN istog su mišljenja – Putinova odluka kršenje je međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta.
I glavni tajnik UN-a Antonio Guterres osudio je Putinovu odluku. Ona je “nespojiva s načelima Povelje UN-a”, dodao je. “UN u skladu s rezolucijom Opće skupštine i dalje u cijelosti podupire suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u međunarodno priznatim granicama”, dodao je Antonio Guterres.
Njegov kolega iz NATO-a Jens Stoltenberg uvjeren je da si ovime Rusija fabricira opravdanje za invaziju na Ukrajinu.
“Unija će reagirati sankcijama protiv onih koji su uključeni u ovaj nezakonit čin”, upozorili su u zajedničkoj izjavi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
Sankcije je najavila i Velika Britanija, a kakve će one biti objavit će premijer Boris Johnson u utorak. On je ranije kazao da će sankcije proglasiti ako ruska vojska stupi na tlo Ukrajine, a taj je uvjet ispunjen navodnom mirovnom misijom koju je Putin naredio.
Američki predsjednik Joe Biden uredbom će zabraniti “nova ulaganja, američko financiranje i trgovinu” s dvije odmetnute regije istočne Ukrajine koje je ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak priznao neovisnim entitetima.
Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki dodala je da će uslijediti još mjera, ali da su one odvojene od sankcija koje su Sjedinjene Države i njihovi saveznici pripremali u slučaju ruske invazije na Ukrajinu.
Andrej Plenković na Twitteru se oglasio o ruskom priznaju separatističkih regija u Ukrajini.
“Osuđujemo rusko priznanje samoproglašenih regija Donjecka i Luhanska koje predstavlja kršenje međunarodnog prava i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Zajedno s partnerima EU izražavamo solidarnost s Zelenskim i ukrajinskim narodom.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u ponedjeljak je navečer osudilo rusko priznanje samoproglašenih proruskih republika na istoku Ukrajine.
MVEP u objavi na Twitteru navodi da takav potez ruskog predsjednika Vladimira Putina “krši ukrajinski teritorijalni integritet, međunarodno pravo, Sporazume iz Minska i potkopava diplomatsko rješenje” krize.
“Čvrsti smo u podršci ukrajinskom suverenitetu”, naglašavaju u MVEP-u.
Hrvatska je u nizu zapadnih zemalja koje su u ponedjeljak snažnom osudom reagirale na rusko priznanje i optužile Vladimira Putina za kršenje međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta.
Rusija prvi put govori da Donbas ne smatra dijelom Ukrajine. To bi moglo otvoriti put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regije, uz argument da intervenira kao saveznica kako bi ih zaštitila od Ukrajine.
Ruski parlamentarac i bivši politički čelnik Donjecka, Aleksandr Borodaj rekao je u siječnju za Reuters da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad dijelovima regija Donjeck i Lugansk koje još uvijek kontroliraju ukrajinske snage. Ako se to dogodi, moglo bi doći do otvorenog vojnog sukoba između Rusije i Ukrajine.
Rusko priznanje ujedno poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još uvijek nisu provedeni, a do sada su ga sve strane pa i Moskva, smatrale najboljom šansom za rješenje sukoba.
Sporazumima se zahtijeva veliki stupanj autonomije za dvije regije unutar Ukrajine.
Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE) Tiny Kox ocijenio je u ponedjeljak da Rusija priznanjem dviju odmetnutih proruskih regija na istoku Ukrajine krši međunarodne zakone te pozvao Rusiju da tu odluku poništi, priopćeno je iz Vijeća Europe.
“Pridružujem se izjavi glavne tajnice Vijeća Europe Marije Pejčinović Burić da je priznanje takozvanih ‘narodnih republika’ Donjeck i Lugansk u suprotnosti s međunarodnim pravom te da predstavlja jednostrano kršenje Sporazuma iz Minska, koji ostaju jedina osnova za rješenje sukoba u Donbasu”, navodi Kox u izjavi.
“Zajedno s glavnom tajnicom, potvrđujem nepokolebljivu potporu suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica”, ističe se u izjavi.
Pridružuje se glavnoj tajnici Pejčinović Burić u pozivu Rusiji da poništi ovakvu odluku, te poziva Rusiju da se suzdrži od daljnjeg pogoršavanja situacije.
“Zajedno s glavnom tajnicom ustrajno pozivam sve države članice Vijeća Europe da svoje nesuglasice rješavaju dijalogom temeljenim na poštivanju načela sadržanih u Statutu Vijeća Europe i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima”, napominje Kox, koji će, kako navodi, Skupštini predložiti da se hitno pozabavi ovim pitanjem, “uključujući i na Stalnom odboru u Berlinu 11. ožujka”.
Sjedinjene Države koordiniraju se sa saveznicima i danas će najaviti nove sankcije Rusiji, u odgovoru na odluku Moskve da prizna nezavisnost dviju odmetnutih ukrajinskih regija i tamo pošalje svoju vojsku, kazali su u ponedjeljak američki dužnosnici.
“SAD će sutra nametnuti sankcije Rusiji u odgovoru na ovo jasno kršenje međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta”, kazala je američka veleposlanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield novinarima nakon sastanka Vijeća sigurnosti UN-a u ponedjeljak navečer.
“Mi možemo, hoćemo i moramo biti ujedinjeni u pozivima Rusiji da povuče svoju vojsku, vrati se za diplomatski stol i radi ka miru”, dodala je.
Japan će se najvjerojatnije pridružiti zapadnim sankcijama protiv Rusije, uključujući i zabranu izvoza u tu zemlju elektroničkih čipova i drugih visokotehnoloških proizvoda, ukoliko ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedi invaziju na Ukrajinu, izvijestio je u utorak dnevni list Yomiuri.
Odluka trećeg svjetskog gospodarstva da se pridruži svom američkom savezniku i drugim članicama skupine G7 u prijetnji ekonomskim sankcijama dolazi nakon što je Putin zapovjedio svojim snagama da uđu u odmetnute regije na istoku Ukrajine koje sada Rusija priznaje kao neovisne države.
Zabrana japanskog tehnološkog izvoza u Rusiju bila bi šira od one nametnute 2014. nakon okupacije ukrajinskog poluotoka Krima, a Tokio također razmatra uvođenje sankcija ruskim bankama, objavio je Yomiuri.
Dužnosnici japanske vlade zasad nisu komentirali te informacije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij optužio je Rusiju za uništavanje mirovnih napora i u obraćanju naciji u utorak u ranim jutarnjim satima isključio bilo kakve teritorijalne koncesije toj zemlji.
Zelenskij se obratio naciji nakon odluke Rusije da službeno prizna neovisnost dviju odmetnutih proruski orijentiranih regija istočne Ukrajine te da tamo pošalje svoju vojsku, dajući dodatno ubrzanje krizi za koju Zapad strahuje da bi mogla izazvati veći rat.
Na azijskim su burzama indeksi u utorak oštro pali, dok su cijene nafte snažno porasle jer se ulagači plaše rata u Ukrajini nakon što je Rusija poslala svoje trupe u dvije proruske regije u toj zemlji.
Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je “duboko žaljenje i osudu” prema Rusiji.
Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Joanne Ou izjavila je novinarima u utorak da su postupci Rusije kršenje Povelje Ujedinjenih naroda te da takvo ponašanje potkopava napore međunarodne zajednice da se nađe mirno rješenje krize.
“Ministarstvo vanjskih poslova još jednom poziva sve strane da poštuju suverenitet, neovisnost i teritorijalni integritet Ukrajine te se protivi jednostranim promjenama statusa quo silom ili prisilom”, rekla je.
Estonija i Latvija osudile su jučerašnji ruski potez.
“Moskva nije ozbiljna po pitanju diplomacije”, tvitao je u ponedjeljak na svom službenom profilu estonski predsjednik Alar Karis.
Upozorio je da Rusija traži razloge da izazove ili opravda rat, dodajući da “Estonija nikada neće prihvatiti nezakonitu odluku Rusije da prizna Donjeck i Luhansk”.
Estonska premijerka Kaja Kallas opisala je rusko djelovanje kao “ozbiljan napad na neovisnost i teritorijalni integritet Ukrajine”. Pozvala je EU da uvede sankcije.
Američki državni tajnik Antony Blinken kazao je da je rusko priznavanje “takozvanih republika” sramotan i predvidljiv akt.
“Osuđujemo to najoštrije i stojimo uz Ukrajinu, kao što sam večeras rekao ukrajinskom ministru vanjskih poslova”, tvitao je Blinken.
Australskim ambasadorima i djelatnicima ambasade rečeno je da napuste Ukrajinu, objavilo je australsko ministarstvo vanjskih poslova.
“Ambasada u gradu Lavovu trenutno je zatvorena”, rekla je ministrica Marise Payne.
Osoblje je poslano u Rumunjsku i istočnu Poljsku.
SAD je preostali dio diplomata iz Ukrajine poslao u Poljsku.
Potvrdio je to Antony Blinken tijekom noći. Blinken kaže da je to privremeno i iz sigurnosnih razloga.
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) “oštro osuđuje” rusko priznanje dviju odcijepljenih regija u istočnoj Ukrajini kao neovisnih država, navodi se u priopćenju te organizacije.
Odlukom Kremlja da prizna regije Donjeck i Lugansk “krše se međunarodno pravo i temeljna načela OESS-a i protivna je Sporazumima iz Minska”, navodi se u zajedničkoj izjavi čelnika OESS-a, uključujući predsjedavajućeg Zbigniewa Raua i glavnog tajnika Helgu Mariju Schmid.
“Kao i sve države članice OESS-a, Rusija se obvezala poštovati suverenitet i teritorijalni integritet drugih. Pozivamo Rusiju da odmah povuče ovu odluku”, stoji u zajedničkom priopćenju.
Takozvani Protokol iz Minska sporazum je potpisan između Rusije i Ukrajine 2015. za rješavanje sukoba u regiji Donbas.
Slovenski premijer Janez Janša osudio je odluku Rusije da prizna ukrajinske separatističke regije Donjeck i Lugansk, te se zauzeo da Europska unija ponudi Ukrajini “perspektivu punopravnog članstva”.
“Rusko priznanje dva separatistička teritorija u Ukrajini predstavlja očitno kršenje međunarodnog prava i dogovorova iz Budimpešte i Minska. Slovenija osuđuje taj nezakonit čin. EU mora Ukrajini ponuditi perspektivu punopravnog članstva,” napisao je predsjednik slovenske vlade na Twitteru.
Janša je u ponedjeljak u Sloveniji imao bilateralni susret sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, nakon kojega su se obojica založili za deeskalaciju sukoba i političko rješenje krize oko Ukrajine.
Janša je nakon susreta s politički bliskim mađarskim premijerom kazao da eskalacija tog konflikta “ne bi imala pobjednika”, posebno zbog sadašnjeg stupnja razvoja vojne tehnologije i da bi to morali znati “svi koji zveckaju oružjem”.
Aleksandar Vučić komentirao je situaciju u Ukrajini.
“Zabrinut sam. Naša pozicija nije laka. Politički pritisci na Srbiju zbog odluke Putina bit će sve veći. Samo ono što sam doživio u posljednja tri dana potvrđuje moje riječi”, rekao je Vučić.
“Slijedi nam nimalo jednostavan period za Srbiju. Danas sam nakon sjednice izdao nalog vojsci, kao vrhovni zapovjednik, da u svakom trenutku budu pripremljeni na najbolji mogući način. Nastavljamo kupovati ono što je najbolje za obranu zemlje”, rekao je Vučić, piše Blic.
“Ruska invazija je već počela pa će Britanija uvesti sankcije Rusiji”, kazao je britanski ministar zdravstva Sajid Javid.
Britanski ministar kazao je kako je Rusija već poslala tenkove i trupe.
“Ovo je vrlo mračan dan u Europi. Jasno je iz ovoga što smp vidjeli da je ruski predsjednik Putin odlučio napasti suverenitet Ukrajine i njen teritorijalni integritet”, kazao je.
Dodao je da je to za Britnaiju neprihvatljivo.
“Vidjeli smo da je priznao te otcijepljene istočne regije u Ukrajini i već možemo reći da je poslao tenkove i trupe, pa mislim da iz toga možete zaključiti da je invazija na Ukrajinu počela”, dodaje.
Kina je zabrinuta zbog “pogoršavanja” stanja u Ukrajini, rekao je ministar vanjskih poslova Wang Yi, ponovivši svoj poziv svim stranama da pokažu suzdržanost i razriješe razlike kroz dijalog.
Treba poštivati legitimne sigurnosne zahtjeve svake zemlje, rekao je Wang američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu u telefonskom pozivu, prema priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.
“Situacija u Ukrajini pogoršava se”, rekao je Wang Blinkenu.
“Kina još jednom poziva sve strane na suzdržanost.”
Kina će ostati u kontaktu sa svim stranama, rekao je Wang.
SAD i njegovi saveznici su se u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a obrušili na Rusiju i osudili priznavanje pobunjeničkih regija u Ukrajini i naredbu predsjednika Vladimira Putina o raspoređivanju snaga kao teško kršenje međunarodnog prava i “izgovor za rat”.
Američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield izrazila je prezir prema izjavi Putina da će ruska vojska u Donetsku i Lugansku preuzeti mirotvornu ulogu.
“Naziva ih postrojbama za održavanje mira. To je glupost. Znamo što uistinu jesu”, rekla je Thomas-Greenfield.
Ukrajinski ministar obrane Oleksii Reznikov izjavio je rano u utorak da Ukrajina “ostaje samouvjerena i smirena”, nakon što je Rusija poslala postrojbe u odmetnute pokrajine.
U tvitu rano u utorak na svom službenom profilu, Reznikov je dodao da je “Kremlj priznao vlastitu agresiju na Ukrajinu”.
Boris Johnson najavio je da će održati govor u parlamentu kasnije tokom dana.
Europska unija odlučit će o tome koje će sankcije uvesti Rusiji “danas poslijepodne”, rekao je novinarima u utorak visoki predstavnik EU Joseph Borrell.
Borrell je rekao da je pozvao na hitan neformalni sastanak ministara vanjskih poslova Europske unije danas poslijepodne kako bi se razgovaralo o europskom odgovoru Rusiji.
Na Zagrebačkoj se burzi danas očekuje oprezno trgovanje, a u fokusu ulagača bit će poslovna izvješća domaćih kompanija i kretanja na svjetskim burzama, koje su pod pritiskom zbog rasta napetosti između Rusije i Ukrajine.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović osudio je odluku Rusije da prizna neovisnost ukrajinskih separatističkih regija Donjeck i Lugansk, ustvrdivši da svojim potezom Moskva krši međunarodno pravo i međunarodni poredak zasnovan na pravu.
Predsjednik Crne Gore naveo je da njegova država osuđuje sve akte o priznanju oblasti Donjecka i Luganska kao neovisnih entiteta.
“Crna Gora ponavlja svoju nedvosmislenu podršku neovisnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine u okviru njezinih međunarodno priznatih granica”, napisao je Đukanović na Twitteru.
Crna Gora je članica NATO-a, a svoju vanjsku politiku usuglasila je s politikom EU i podržala je ranije uvođenje sankcija Rusiji.
Dva ukrajinska vojnika ubijena su u granatiranju tijekom noći, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo obrane. Dodaju da je 12 osoba ozlijeđeno.
U izvješću od jutros navodi se da je Ukrajina zabilježila 84 prekršaja u 24 sata, a koje su počinili separatisti koje podržava Rusija. Dodaju da je u 64 slučaja korišteno oružje koje je zabranjeno Sporazumima iz Minska.
SAD i europski saveznici u utorak su spremni najaviti nove žestoke sankcije Rusiji nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin formalno priznao dvije separatističke regije na istoku Ukrajine.
Srpski tabloidi za to vrijeme pišu da je Ukrajina napala Rusiju.
foto: unsplash