Hrvatska za zdravstvo izdvaja 804 eura po glavi stanovnika
Neki smatraju da nedostatak novca generira država koja ne podmiruje troškove zdravstvene zaštite za pojedine kategorije stanovnika pa tu razliku plaćaju građani iz doprinosa
Dug u zdravstvu iznosi 8,6 milijardi kuna, a tome treba dodati dvije milijarde, koliko iznosi obeštećenje liječnicima za neplaćeni prekovremeni rad, upozoreno je na tribini na kojoj su HDZ, Restart koalicija, Most i Domovinski pokret predstavili zdravstvene programe.
Dug u zdravstvu je golem, priznaju sudionici tribine u organizaciji Hrvatske liječničke komore (HLK). No, dok Ivan Bekavac (Most) smatra da nedostatak novca generira država koja ne podmiruje troškove zdravstvene zaštite za pojedine kategorije stanovnika pa tu razliku plaćaju građani iz doprinosa, Ante Ćorušić (HDZ) kaže kako se to događa zbog sve većih ulaganja u sve skuplje lijekove i tehnologiju.
Hrvatska za zdravstvo izdvaja 804 eura po glavi stanovnika, a Njemačka 3,5 puta više. No, je li njemački sustav javnog zdravstva 3,5 puta boji od našega, pita Ćorušić.
HDZ u idućem razdoblju planira nastaviti investicije u zdravstvo iz EU-ovih fondova, odakle su u četiri godine uložene dvije milijarde kuna, te planira redefiniranje bolničke mreže i smanjenje broja bolničkih postelja, ali bez smanjenja broja bolnica.
Kao jednu od prvih mjera najavio je vraćanje reprezentativnosti liječnicima kako bi mogli sudjelovati u kolektivnim pregovorima, što unatoč obećanju nije ostvareno u mandatu sadašnje vlade.
Danko Vrdoljak (SDP) ustvrdio je kako je bivša SDP-ova vlada drastično smanjila dugove u zdravstvu, ali u protekle četiri godine nije napravljeno ništa kako bi se dug smanjio, već je porastao.
Dug raste za 150 milijuna svaki dan
“Dug u zdravstvu raste za 150 milijuna svaki dan, a ništa u protekle četiri godine nije napravljeno da se to smanjii. Mi smo u brankrotu i ovisimo o tome hoće li nas dobavljači blokirati”, kazao je.
Milan Vrkljan (Domovinski pokret) navodi da od 27 milijardi kuna zdravstvenog proračuna 10 odlazi u bolnički sustav, a po 5 milijardi za primarnu zaštitu i lijekove.
Vrkljan ističe da nije proveden ni jedan strateški projekt zapisan u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva do 2020. “Od 2012. se zaklinju da treba smanjiti broj dana bolničkog liječenja, a u dnevnim bolnicama se i dalje liječi mali broj pacijenata”, istaknuo je Vrkljan.
Domovinski pokret planira uvesti mentorski sustav, gdje bi pet KBC-ova mentoriralo liječnike u manjim bolnicama, a u bolnice uvesti funkciju medicinskog ravnatelja koji bi se isključivo bavio načinom liječenja pacijenata i procjenom kada ih treba slati u druge bolnice.
Bekavac je upozorio da u primarnoj zaštiti već danas nedostaje 400 timova, a idućih godina očekuje nas nastavak pada broja liječnika.
Današnji problemi sustava su posljedica “uspješnosti” vlada HDZ-a i SDP-a , kaže Bekavac, a vlast treba pronaći načine da se liječnike kroz povećanje plaća i smanjenje troškova života zadrži u Hrvatskoj te da ih se stimulativnim mjerama privuče u manje sredine.
Sudionici predizbornog sučeljavanja složili su se da liječnicima treba platiti odrađeni, a neplaćeni prekovremeni rad od 2012. Taj dug iznosi 2,1 milijardu kuna, a više tisuća liječnika potražuje svoj novac sudskim tužbama protiv svojih bolnica.
(Hina)
foto: pixabay
