Politika

MOST JE ŠIROKA PLATFORMA, MODERNA SUVERENISTIČKA, ALI I NAJRELEVANTNIJA “ZELENA” OPCIJA

(Izvor: Slobodna Dalmacija, autor: Zoran Šagolj) Prozvali ste medije da od Andreja Plenkovića rade pobjednika nakon vukovarskog prosvjeda. Nije li on uistinu izišao kao pobjednik jer je razvodnio cijelu priču, unio zabunu među branitelje, ušutkao stranačku oporbu, a na koncu je došlo i manje ljudi od očekivanog? Dobro, ne znamo koliko se ljudi očekivalo. Vukovarski gradonačelnik je govorio da očekuje 8 tisuća ljudi, a bilo ih je zasigurno više, glavni vukovarski trg bio je ispunjen tako da je prosvjed u tom smislu definitivno uspio. Ali promjena retorike Andreja Plenkovića o tom prosvjedu pokazuje da je predosjetio da bi mogao imati političku štetu, jer je HDZ definitivno bio protiv prosvjeda na kojemu su se samo mogla čuti svjedočanstva žrtava. Ta promjena retorike, ali i činjenica da se nitko od istaknutih HDZ-ovaca nije pojavio će, po meni, imati političke štete za cjelokupan HDZ, a ne samo Plenkovića. Ostaje zabilježeno da je HDZ bio protiv prosvjeda ljudi koji ni dan danas ne znaju gdje su njihovi najmiliji, protiv ljudi koji su prosvjedovali jer zločinci nisu procesuirani i doći će na naplatu HDZ-u. Znači ne mislite da je prosvjed bio motiviran unutarstranačkim sukobima unutar samog HDZ-a? Ja ne mogu ulaziti u motive gospodina Penave jer ga i ne poznajem, niti sam u bilo kakvom kontaktu s njim. Zašto je organizirao prosvjed i kakvi su mu motivi, to samo on može znati, ali činjenica je da smo tamo čuli svjedočanstva žrtava i da su ona istinita. Mislim da bi o tome trebalo govoriti, o silovanim ženama … Bilo bi poželjno da u zaštitu tih žena ustanu i udruge koje se bave pravima žena i drugi aktivisti koji istupaju po tim temama. Žrtve trebaju biti u fokusu, a uvijek će netko nastojati bilo koji prosvjed politički kapitalizirati. Meni je najvažnije da je ono što smo čuli istina i da institucije do dan danas nisu dovoljne učinile po tom pitanju. Uostalom, to priznaju i vladajući, počevši od Plenkovića pa do njegovih ministara, koji sada šalju takve poruke. Bili se dosta kritični i prema Dinku Cvitanu i prema Mladenu Bajiću, tvrdeći da je to nastavak iste politike. Koliko je novi državni odvjetnik Dražen Jelenić, kojem ste dali određeni poček, opravdao do sada vaša očekivanja? Premalo je vremena prošlo da bi se mogao analizirati i ocijeniti cjelokupan rad Dražena Jelenića, ali je činjenica da su određeni slučajevi pokazali da DORH ne radi dobro svoj posao. Od na brzinu ugašenog slučaja Agrokor pa do afere u Ministarstvu vanjskih poslova o kojoj sam često govorio, gdje je diplomat Damir Sabljak razotkrio protupravno trošenje novca, a što su službenici Ministarstva potvrdili pred tijelima Sabora. DORH nije našao za shodno da tog čovjeka pozove na svjedočenje, već je on sam to tražio. A zamislite tu „slučajnost“, DORH je odbacio kaznenu prijavu isti dan kada sam premijeru Plenkoviću na „aktualcu“ postavio pitanje o toj aferi. To rješenje još nisu dostavili podnositelju kaznene prijave. Ja bih rekao da DORH funkcionira na poziv vladajućih. Prvi potezi njegovog čelnog čovjeka ne ulijevaju povjerenje. Kako to da se Most jedini od relevantne oporbe pojavio u Vukovaru i podržao prosvjed? Ne znam. Naši ljudi, branitelji i dragovoljci Domovinskog rata nisu mogli ostati gluhi na vapaj Vukovaraca i morali su tamo doći. Mi iz vodstva nismo htjeli ići da bi izbili ovaj argument da prosvjed želimo politički kapitalizirati. Osobno sam podržao prosvjed, ali se tamo nisam želio pojaviti. U vrijeme rata imao sam 10-11 godina i nisam niti na koji način bio uključen u Domovinski rat, ali ljudi poput našeg Mira Bulja, Ines Strenja i ostali iz našeg Savjeta za branitelje su smatrali da moraju biti uz Vukovarce. Mislim da su sve političke opcije morale na prosvjedu imati svoje predstavnike i da je dosta toga da HDZ monopolizira domoljublje, branitelje i Domovinski rat. Koliko je Most politički izgubio pristajući uz dva propala referenduma koji su prilično kompromitirani nakon što su analizirani potpisi? Mi smo podržali referendumsko izjašnjavanje građana. Držim da bi se na isti način trebale ponašati sve političke opcije, što god mislili o bilo kojem referendumu. Ako građani žele nešto mijenjati, ako žele referendum, onda taj referendum treba i omogućiti. Što se tiče referenduma o izbornom zakonodavstvu, tu imamo preko 370 tisuća nespornih potpisa, s tim da Ministarstvo uprave i Vlada tvrde da postoji još nekih 40-tak tisuća potpisa koji su sporni, a najveći dio od toga, nekih 30 tisuća potpisi su za koje oni tvrde da su nečitki, ili da je u podacima potpisnika nešto ispravljano, ili da su napisani identičnim rukopisom. Vladino izvješće, znači, ne specificira koliko takvih potpisa ima. Mi im ne možemo vjerovati jer su pristrani od početka. Javno su od prvog trenutka komunicirali da se protive inicijativama, a nepovjerenju je dodatno pridonijelo odbijanje Ministarstva uprave da proces brojanja potpisa nadziru promatrači. Proces je ne transparentan, nepovratno kontaminiran odbijanjem promatrača pri brojanju potpisa i vladajući su na ovaj način naštetili demokraciji u Hrvatskoj zadajući još jedan udarac ionako niskom povjerenju građana u institucije. Je li cilj Mosta bio preko referenduma o izbornom sustavu doći do izvanrednih izbora? Na koji način se referendumom može doći do izvanrednih izbora?! Ova Vlada će opstati sve dok oni koji su njezin dio žele da ona opstane. To su HDZ, SDSS, HNS i ostali nezavisni zastupnici. Referendum i da je uspio, on ne bi promijenio trenutačno stanje, nego bi izbori koji bi bili u nekoj perspektivi, oni nadolazeći održali po tim pravilima. Preko ovakvog referenduma ova se Vlada ne može na bilo koji način srušiti. Da je uspio referendum, ipak bi to bio poraz Vlade i HDZ-a, jer su mu se od početka protivili. To svakako. Ali to je izbor Vlade. Ona nije morala izabrati da bude protiv referenduma o izbornom zakonodavstvu. Mogla je u najmanju ruku šutjeti o tim inicijativama i postaviti se kao nepristrani promatrač koji čeka uputu građana i uvažava njihovo mišljenje i odluku. Ali ovim inicijativama se nikako ne može srušiti postojeća vladajuća većina jer je ona kupljena sramotnom političkom trgovinom i opstat će sve dok njezini akteri to žele. Hoćete li podržati prijedlog Željke Markić oko referenduma za neradnu nedjelju? Što se tiče neradne nedjelje, mislim da tu treba procijeniti što je dobro za Hrvatsku i u kontekstu činjenice da smo turistička zemlja. Treba uvažiti i sve one ljude koji nedjeljom rade. Minimum koji bi trebali napraviti Vlada, poslodavci i svi ostali jest da ljudi koji rade nedjeljom budu puno bolje plaćeni za taj posao. U tom smislu to nije tako jednostavna tema da bi se mogao bez ozbiljne analize donositi stav. . Treba u obzir uzeti sve činjenice, a već sada ljude koji rade nedjeljom nagraditi za taj posao. Most je imao najrezolutniji stav nakon izbora u BiH, odnosno da Željka Komšića treba u Hrvatskoj proglasiti nepoželjnim. Hoće li vas u tome podržati HDZ i ignorirati Komšića naredne četiri godine? Ne znam što će napraviti vladajući. Njihovo ponašanje do sada i njihov odnos prema Hrvatima u BiH nije nešto što treba pozdraviti. Oni Hrvate iz BiH koriste kada im treba, od izbora do izbora. Ja mislim da je legitiman stav hrvatskih političara da onaj koga Hrvati u BiH nisu izabrali ne može biti hrvatski predstavnik. Ne mislim da Željka Komšića treba zaustavljati na granici, niti mu blokirati dolazak u RH, ali da ga se prima kao predstavnika Hrvata iz BiH, to Hrvatska sebi ne smije dozvoliti upravo radi zaštite interesa Hrvata u susjednoj državi. Po svim temama kojih smo se dotakli – od Vukovara, preko referenduma do BiH – mnogi analitičari vide pokušaj Mosta da uđe u HDZ-ovo biračko tijelo, ono desno, jer Plenković stranku vodi prema centru. Je li to politička strategija Mosta? Ne radi se ni o kakvoj političkoj strategiji. Sve ove stvari o kojima smo govorili, znači što se tiče Domovinskog rata, Hrvata u BiH i odnosa prema referendumima uopće, već smo ranije komunicirali. U tom smo smislu dosljedni. Ako se sjećate, nakon incidenta u Stolcu, Božo Petrov je kao predsjednik Sabora bio prvi koji je tamo otišao. Nije to učinio Andrej Plenković, iako je tada bio premijer. Mi svoju politiku ne mijenjamo kao HDZ, ali djelovanje Mosta je puno šire od nekakvih ladica u koje nas nastoje svrstati ovi ili oni političari. Nema progresivne političke teme i onoga što mi zastupamo, počevši od reforme javne uprave, rasterećenja poduzetnika, elektronskog glasovanja …., koja se može svrstati u ono što zastupa HDZ. Uostalom, Most se zalaže za koncepciju održivog razvoja i kružnog gospodarstva, za obnovljive izvore energije, protivi se žestoko zastarjelim tehnologijama koje se temelje na fosilnim gorivima, pa je Most i najrelevantnija „zelena“ opcija u Hrvatskoj. Most je dakle puno šira platforma od svih etiketa. A od početka smo se zalagali i za Isključivi gospodarski pojas, znači mi smo bili i ostajemo jedna moderna suverenistička opcija s izraženom domoljubnom komponentom - govori Grmoja